{"id":610,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"S VEROM U NEPOVERENJE","sadrzaj":"<p>Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"","tezina":343,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":8,"seo_tagovi":"S VEROM U NEPOVERENJE","seo_opis":"<p>Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-01-10T23:28:50.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"1","isbn":"978\u201386\u20137102\u2013453\u20132","pismo":"","format":"","povez":"","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-01-16 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-01-10 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-01-10T15:56:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-01-10 16:56:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-01-16 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-01-10 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-01-10T15:56:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-01-10 16:56:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Pisana kao „muzi\u010dki komad u stilu d\u017eeza”, knjiga bugarskog istra\u017eiva\u010da svetskog ugleda Ivana Krasteva analizira savremenu demokratiju, posmatraju\u0107i je ne kao ideal ili skup institucija nego kao kolektivnu svest. Krastev nastoji da nam objasni zbog \u010dega su gra\u0111ani izgubili poverenje u demokratiju, prate\u0107i njen razvoj kroz uticaj globalnih društvenih, politi\u010dkih, ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija.<br \/><br \/>Gla­sa­\u010di ne ve­ru­ju da je nji­hov glas uisti­nu bi­tan za upra­vlja­nje nji­ho­vom ze­mljom, \u010dak i ka­da su sa­gla­sni s tim da su iz­bo­ri slo­bod­ni i po­šte­ni. Lju­di na­la­ze sve ma­nje i ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, oni na­la­ze sve vi­še i vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<br \/>Ivan Kra­stev<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Kosovac","priredio":"","search_text":"S VEROM U NEPOVERENJE Pisana kao muzicki komad u stilu dzeza knjiga bugarskog istrazivaca svetskog ugleda Ivana Krasteva analizira savremenu demokratiju posmatrajuci je ne kao ideal ili skup institucija nego kao kolektivnu svest Krastev nastoji da nam objasni zbog cega su gradjani izgubili poverenje u demokratiju prateci njen razvoj kroz uticaj globalnih drustvenih politickih ekonomskih tehnoloskih i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija Gla sa ci ne ve ru ju da je nji hov glas uisti nu bi tan za upra vlja nje nji ho vom ze mljom cak i ka da su sa gla sni s tim da su iz bo ri slo bod ni i po ste ni Lju di na la ze sve ma nje i ma nje raz lo ga da gla sa ju Ili dru ga ci je re ce no oni na la ze sve vi se i vi se raz lo ga da gla sa ju pra znim gla sac kim li sti ci ma Ivan Kra stev Krastev nastoji da nam objasni zbog cega su gradjani izgubili poverenje u demokratiju prateci njen razvoj kroz uticaj globalnih drustvenih politickih ekonomskih tehnoloskih i kulturnih promena u nekoliko proteklih decenija Ivan Krastev","datum_objave":"2013-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":601,"ime":"Ivan Krastev","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Predsednik Centra za liberalne strategije u Sofiji (Bugarska) i stalni \u010dlan Instituta za humanisti\u010dke nauke u Be\u010du. Jedan je od osniva\u010da i \u010dlan odbora Evropskog saveta za spoljne odnose. Tokom poslednjih 20 godina bio je gostuju\u0107i saradnik <em>Sent Entoni <\/em>koled\u017ea u Oksfordu, Berlinskog nau\u010dnog kolegija i <em>Centra Vudro Vilson<\/em> u Vašingtonu. 2008. godine \u010dasopis <em>Foreign Policy<\/em> svrstao ga je me\u0111u 100 najuticajnijih intelektualaca u svetu.<\/p>","pivot":{"proizvod_id":610,"autor_id":601}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2024-11-08T10:30:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-08 11:30:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2024-11-12T11:04:01.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-12 12:04:01","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2024-11-12T11:04:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-11-12 12:04:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":17}},{"id":77,"naziv":"\u0160TA SVETLI U MRAKU?","opis":"","datum_od":"2024-12-20 14:05:00","datum_do":"2025-01-16 03:10:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2024-12-20T13:21:57.000000Z","updated_at":"2024-12-31T13:11:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Od <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">23.<\/span><\/strong><\/span> decembra ove godine, pa sve do <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">15.<\/span><\/strong><\/span> januara 2025. sva naša izdanja mo\u017eete nabaviti po veoma povoljnim uslovima. U okviru novogodišnje akcije <span style=\"color: rgb(186, 55, 42);\"><strong>Šta svetli u mraku?<\/strong><\/span> za vas smo pripremili:<\/p>\r\n<p><strong>Popust od <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">30%<\/span> do <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">50%<\/span><br><\/strong><strong>Koli\u010dinski popust od <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">10% <\/span>za kupovinu <span style=\"font-size: 14pt; color: rgb(186, 55, 42);\">3<\/span> i više primeraka;<br><\/strong><strong>Besplatnu poštarinu za porud\u017ebine preko 5.000 RSD.<\/strong><\/p>\r\n<p>Knjige mo\u017eete poru\u010diti na našem sajtu, telefonom na (011) 3035696 ili mo\u017eete do\u0107i u naš prodajni prostor u Gospodar Jovanovoj 63 (ulaz iz Kneginje Ljubice) radnim danima od 9h do 17h. <\/p>\r\n<p>Informacije o radnom vremenu i rasporedu isporuka tokom praznika blagovremeno \u0107e biti istaknute na našem sajtu i društvenim mre\u017eama.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2024-12-20 14:22:02","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-12-31 14:11:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":77}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-01-10 10:00:00","datum_do":"2025-01-16 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-10T15:56:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Zašto lju­di na­la­ze sve ma­nje raz­lo­ga da gla­sa­ju. Ili, dru­ga­\u010di­je re­\u010de­no, zašto na­la­ze sve vi­še raz­lo­ga da gla­sa­ju pra­znim gla­sa\u010d­kim li­sti­\u0107i­ma.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-10 16:56:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":610,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":152,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":610,"uuid":"4e41b5db-4a7a-4680-bc7f-5fac35dbb914","collection_name":"slike","name":"11279","file_name":"11279.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":109865,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":137,"created_at":"2022-07-04T09:08:49.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:36.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/152\/11279.jpg","preview_url":""}]}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.