{"id":48824,"kategorija_id":2,"parent_id":null,"naslov":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","sadrzaj":"<p><strong> <\/strong><\/p>\r\n<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Pr\u0435dg\u043ev\u043er<\/p>\r\n<p>N\u0430p\u043em\u0435n\u0430 prir\u0435\u0111iv\u0430\u010d\u0430<\/p>\r\n<p>I R\u0430tni dn\u0435vnik \u041cilutin\u0430 \u041c. Risti\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435dil\u0430 Dunj\u0430 Duš\u0430ni\u0107<\/em><\/p>\r\n<p>II Z\u0430pisi Dr\u0430g\u043el\u0458ub\u0430 R\u0430nk\u043evi\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435di\u043e D\u0430nil\u043e Š\u0430r\u0435n\u0430c<\/em><\/p>\r\n<p>III D\u043ed\u0430ci<\/p>\r\n<p>\u041edl\u043emci iz r\u0430tn\u043eg dn\u0435vnik\u0430 \u041cilutin\u0430 Risti\u0107\u0430 (1916)<br>\u041cilutin Risti\u0107 (1891–1970)<\/p>\r\n<p>S\u0435\u0107\u0430nj\u0430 B\u043e\u017e\u0430n\u0435 \u0408\u043evi\u0107<\/p>","tezina":334,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":12,"seo_tagovi":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","seo_opis":"<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p><p>Knjiga&nbsp;<em>Smilje i sumpor<\/em>&nbsp;prati sudbine dvojice vr&scaron;njaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914&ndash;1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-03T13:17:02.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"260","isbn":"9788671025454","pismo":"\u0107irilica","format":"19,5 x 12,5","povez":"tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima.<\/p>\r\n<p>Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovi\u0107a i Milutina Risti\u0107a dragoceni su ne samo zato što su, brigom njihovih porodica, sa\u010duvani u celini, ve\u0107 i zato što pokazuju razli\u010dita lica i razli\u010dite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu našli. Rat je Dragoljuba Rankovi\u0107a ostavio invalidom u dvadeset i \u010detvrtoj godini, dok je Milutina Risti\u0107a suo\u010dio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nema\u010dke okupacije u Drugom svetskom ratu. <\/p>\r\n<p>Danas, kada smo suo\u010deni sa \u010dinjenicom da je veliki broj li\u010dnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen, objavljivanje dnevnika se \u010dini dvostruko va\u017enim zadatkom. Prešavši iz okvira porodi\u010dnih istorija u javni prostor, dnevnici ne pru\u017eaju samo uvid u \u017eivot vojnika na Solunskom frontu ili u afri\u010dkim bolnicama nego pokre\u0107u i neka od klju\u010dnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata. Koja su svedo\u010danstva, kada i zašto objavljena, a koja nisu? Kojim svedocima i kakvim se\u0107anjima je dat glas? Kojim tekstovima je publika, u razli\u010ditim periodima, poklanjala pa\u017enju, a kojima nije? I koji su sve kriteriji imali ulogu u odre\u0111ivanju nekog svedo\u010danstva kao vrednog izvora, uzbudljivog štiva ili istinite pri\u010de?<\/p>\r\n<p>Milutin M. Risti\u0107 (1891–1970), ro\u0111en je u selu Turicama kraj \u010ca\u010dka. Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom \u0111a\u010dkom bataljonu, u klasi koja je ostala upam\u0107ena kao klasa „1300 kaplara“. Sa ostacima svog bataljona je prošao Albaniju, da bi, posle boravka na Krfu, bio preba\u010den na Solunski front. Pre\u017eivevši Prvi svetski rat, Risti\u0107 je upisao Pravni fakultet 1921. godine. Posle studija neko vreme je radio kao advokat, da bi se potom zaposlio u dr\u017eavnoj administraciji. Obavljao je slu\u017ebu sreskog na\u010delnika u raznim mestima Kraljevine SHS\/Jugoslavije, doteravši i do polo\u017eaja podbana Vardarske banovine. Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu, Risti\u0107 je dospeo u zarobljeništvo, iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema. Za vreme nema\u010dke okupacije, Risti\u0107 je nastavio da vrši slu\u017ebu sreskog na\u010delnika. Taj period njegovog \u017eivota je obele\u017een raznim kontroverzama, koje su doprinele tome da Risti\u0107, be\u017ee\u0107i od nema\u010dkih vlasti, oslobo\u0111enje do\u010deka u ilegali. Pod optu\u017ebom da je neprijatelj naroda, Risti\u0107 je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u \u010ca\u010dku, da bi ubrzo bio pušten na slobodu. Ostatak \u017eivota je proveo u penziji, borave\u0107i sa suprugom u Loznici. Bio je \u010dlan Udru\u017eenja nosilaca Albanske spomenice.<\/p>\r\n<p>Dragoljub S. Rankovi\u0107 (1894–1936) ro\u0111en je u Beogradu. U leto 1913–1914. godine završio je Prvu beogradsku gimnaziju, ali nije uspeo da polo\u017ei i Viši te\u010dajni ispit. U rat je mobilisan iste godine. Sa\u010duvane stranice njegovog dnevnika po\u010dinju sa dešavanjima na Solunskom frontu. U Gorni\u010devskoj bici, oktobra 1916. godine, na polo\u017eaju „Polog“, Rankovi\u0107 je teško ranjen u nogu. Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata. Uprkos brojnim operacijama, aprila 1918. godine, proglašen je za vojno nesposobnog. U Beograd se vratio aprila 1919. godine, gde je nastavio školovanje. Po polaganju Višeg te\u010dajnog ispita, zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Tokom 1919–1925. godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U me\u0111uvremenu se o\u017eenio i dobio troje dece. Vremenom je napredovao u Ministarstvu, pa je stigao na poziciju višeg savetnika. Istovremeno bio je jedan od aktivnijih \u010dlanova Udru\u017eenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije. Preminuo je 1936. godine u 42. godini.<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=l52ROYUdrpo&t=400s\">Voja Pavlovi\u0107 - Predstavljanje knjige \"Smilje i sumpor - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916-1919.\"<\/a><\/p>","preveo":"","priredio":"Priredili Danilo \u0160arenac,Dunja Du\u0161ani\u0107","search_text":"SMILJE I SUMPOR Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovica i Milutina Ristica dragoceni su ne samo zato sto su brigom njihovih porodica sacuvani u celini vec i zato sto pokazuju razlicita lica i razlicite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu nasli Rat je Dragoljuba Rankovica ostavio invalidom u dvadeset i cetvrtoj godini dok je Milutina Ristica suocio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nemacke okupacije u Drugom svetskom ratu Danas kada smo suoceni sa cinjenicom da je veliki broj licnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen objavljivanje dnevnika se cini dvostruko vaznim zadatkom Presavsi iz okvira porodicnih istorija u javni prostor dnevnici ne pruzaju samo uvid u zivot vojnika na Solunskom frontu ili u africkim bolnicama nego pokrecu i neka od kljucnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata Koja su svedocanstva kada i zasto objavljena a koja nisu Kojim svedocima i kakvim secanjima je dat glas Kojim tekstovima je publika u razlicitim periodima poklanjala paznju a kojima nije I koji su sve kriteriji imali ulogu u odredjivanju nekog svedocanstva kao vrednog izvora uzbudljivog stiva ili istinite price Milutin M Ristic 1891 1970 rodjen je u selu Turicama kraj Cacka Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom djackom bataljonu u klasi koja je ostala upamcena kao klasa 1300 kaplara Sa ostacima svog bataljona je prosao Albaniju da bi posle boravka na Krfu bio prebacen na Solunski front Prezivevsi Prvi svetski rat Ristic je upisao Pravni fakultet 1921 godine Posle studija neko vreme je radio kao advokat da bi se potom zaposlio u drzavnoj administraciji Obavljao je sluzbu sreskog nacelnika u raznim mestima Kraljevine SHS Jugoslavije doteravsi i do polozaja podbana Vardarske banovine Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu Ristic je dospeo u zarobljenistvo iz kojeg je pusten zbog zdravstvenih problema Za vreme nemacke okupacije Ristic je nastavio da vrsi sluzbu sreskog nacelnika Taj period njegovog zivota je obelezen raznim kontroverzama koje su doprinele tome da Ristic bezeci od nemackih vlasti oslobodjenje doceka u ilegali Pod optuzbom da je neprijatelj naroda Ristic je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u Cacku da bi ubrzo bio pusten na slobodu Ostatak zivota je proveo u penziji boraveci sa suprugom u Loznici Bio je clan Udruzenja nosilaca Albanske spomenice Dragoljub S Rankovic 1894 1936 rodjen je u Beogradu U leto 1913 1914 godine zavrsio je Prvu beogradsku gimnaziju ali nije uspeo da polozi i Visi tecajni ispit U rat je mobilisan iste godine Sacuvane stranice njegovog dnevnika pocinju sa desavanjima na Solunskom frontu U Gornicevskoj bici oktobra 1916 godine na polozaju Polog Rankovic je tesko ranjen u nogu Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata Uprkos brojnim operacijama aprila 1918 godine proglasen je za vojno nesposobnog U Beograd se vratio aprila 1919 godine gde je nastavio skolovanje Po polaganju Viseg tecajnog ispita zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja Tokom 1919 1925 godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu U medjuvremenu se ozenio i dobio troje dece Vremenom je napredovao u Ministarstvu pa je stigao na poziciju viseg savetnika Istovremeno bio je jedan od aktivnijih clanova Udruzenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije Preminuo je 1936 godine u 42 godini Voja Pavlovic Predstavljanje knjige Smilje i sumpor Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima","datum_objave":"2016-12-16","kategorija":{"id":2,"naziv":"Klepsidra","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:00:55.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Vrstu bele\u017eenja koju Klepsidra zahvata mo\u017eemo nazvati knji\u017eevno\u0161\u0107u na prelazu,\r\n literaturom bez preciznijih \u017eanrovskih odrednica. Dok sudbina umetnika predstavlja\r\n osnovnu tematsku preokupaciju, istra\u017eivanje teksta i konteksta odre\u0111uje biblioteku\r\n Klepsidra kao hrabru i podjednako otvorenu za svet virtuelne stvarnosti kao i\r\n otkrivanje tajni na mapi neugasivih stvarala\u010dkih vrlina.","image_id":-1,"naziv2":"Eseji, biografije"},"autori":[],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-01 10:00:00","datum_do":"2025-02-08 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-04T16:12:55.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Dnevnici koje su dvojica vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vodili tokom Prvog svetskog rata.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-03 14:17:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":550,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":48824,"uuid":"a06fb6a3-cb08-4b83-b48d-859cc210e314","collection_name":"slike","name":"13058","file_name":"13058.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5721605,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":535,"created_at":"2022-07-04T09:11:23.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:35.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/550\/13058.jpg","preview_url":""}]}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.