O ovome se mnogo priča, a malo se zna. Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste, pročitajte knjizi koju smo ove nedelje izabrali za vas.
{"id":48824,"kategorija_id":2,"parent_id":null,"naslov":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","sadrzaj":"<p><strong> <\/strong><\/p>\r\n<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Pr\u0435dg\u043ev\u043er<\/p>\r\n<p>N\u0430p\u043em\u0435n\u0430 prir\u0435\u0111iv\u0430\u010d\u0430<\/p>\r\n<p>I R\u0430tni dn\u0435vnik \u041cilutin\u0430 \u041c. Risti\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435dil\u0430 Dunj\u0430 Duš\u0430ni\u0107<\/em><\/p>\r\n<p>II Z\u0430pisi Dr\u0430g\u043el\u0458ub\u0430 R\u0430nk\u043evi\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435di\u043e D\u0430nil\u043e Š\u0430r\u0435n\u0430c<\/em><\/p>\r\n<p>III D\u043ed\u0430ci<\/p>\r\n<p>\u041edl\u043emci iz r\u0430tn\u043eg dn\u0435vnik\u0430 \u041cilutin\u0430 Risti\u0107\u0430 (1916)<br>\u041cilutin Risti\u0107 (1891–1970)<\/p>\r\n<p>S\u0435\u0107\u0430nj\u0430 B\u043e\u017e\u0430n\u0435 \u0408\u043evi\u0107<\/p>","tezina":334,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":12,"seo_tagovi":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","seo_opis":"<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p><p>Knjiga&nbsp;<em>Smilje i sumpor<\/em>&nbsp;prati sudbine dvojice vr&scaron;njaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914&ndash;1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-03T13:17:02.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"260","isbn":"9788671025454","pismo":"\u0107irilica","format":"19,5 x 12,5","povez":"tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima.<\/p>\r\n<p>Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovi\u0107a i Milutina Risti\u0107a dragoceni su ne samo zato što su, brigom njihovih porodica, sa\u010duvani u celini, ve\u0107 i zato što pokazuju razli\u010dita lica i razli\u010dite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu našli. Rat je Dragoljuba Rankovi\u0107a ostavio invalidom u dvadeset i \u010detvrtoj godini, dok je Milutina Risti\u0107a suo\u010dio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nema\u010dke okupacije u Drugom svetskom ratu. <\/p>\r\n<p>Danas, kada smo suo\u010deni sa \u010dinjenicom da je veliki broj li\u010dnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen, objavljivanje dnevnika se \u010dini dvostruko va\u017enim zadatkom. Prešavši iz okvira porodi\u010dnih istorija u javni prostor, dnevnici ne pru\u017eaju samo uvid u \u017eivot vojnika na Solunskom frontu ili u afri\u010dkim bolnicama nego pokre\u0107u i neka od klju\u010dnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata. Koja su svedo\u010danstva, kada i zašto objavljena, a koja nisu? Kojim svedocima i kakvim se\u0107anjima je dat glas? Kojim tekstovima je publika, u razli\u010ditim periodima, poklanjala pa\u017enju, a kojima nije? I koji su sve kriteriji imali ulogu u odre\u0111ivanju nekog svedo\u010danstva kao vrednog izvora, uzbudljivog štiva ili istinite pri\u010de?<\/p>\r\n<p>Milutin M. Risti\u0107 (1891–1970), ro\u0111en je u selu Turicama kraj \u010ca\u010dka. Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom \u0111a\u010dkom bataljonu, u klasi koja je ostala upam\u0107ena kao klasa „1300 kaplara“. Sa ostacima svog bataljona je prošao Albaniju, da bi, posle boravka na Krfu, bio preba\u010den na Solunski front. Pre\u017eivevši Prvi svetski rat, Risti\u0107 je upisao Pravni fakultet 1921. godine. Posle studija neko vreme je radio kao advokat, da bi se potom zaposlio u dr\u017eavnoj administraciji. Obavljao je slu\u017ebu sreskog na\u010delnika u raznim mestima Kraljevine SHS\/Jugoslavije, doteravši i do polo\u017eaja podbana Vardarske banovine. Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu, Risti\u0107 je dospeo u zarobljeništvo, iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema. Za vreme nema\u010dke okupacije, Risti\u0107 je nastavio da vrši slu\u017ebu sreskog na\u010delnika. Taj period njegovog \u017eivota je obele\u017een raznim kontroverzama, koje su doprinele tome da Risti\u0107, be\u017ee\u0107i od nema\u010dkih vlasti, oslobo\u0111enje do\u010deka u ilegali. Pod optu\u017ebom da je neprijatelj naroda, Risti\u0107 je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u \u010ca\u010dku, da bi ubrzo bio pušten na slobodu. Ostatak \u017eivota je proveo u penziji, borave\u0107i sa suprugom u Loznici. Bio je \u010dlan Udru\u017eenja nosilaca Albanske spomenice.<\/p>\r\n<p>Dragoljub S. Rankovi\u0107 (1894–1936) ro\u0111en je u Beogradu. U leto 1913–1914. godine završio je Prvu beogradsku gimnaziju, ali nije uspeo da polo\u017ei i Viši te\u010dajni ispit. U rat je mobilisan iste godine. Sa\u010duvane stranice njegovog dnevnika po\u010dinju sa dešavanjima na Solunskom frontu. U Gorni\u010devskoj bici, oktobra 1916. godine, na polo\u017eaju „Polog“, Rankovi\u0107 je teško ranjen u nogu. Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata. Uprkos brojnim operacijama, aprila 1918. godine, proglašen je za vojno nesposobnog. U Beograd se vratio aprila 1919. godine, gde je nastavio školovanje. Po polaganju Višeg te\u010dajnog ispita, zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Tokom 1919–1925. godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U me\u0111uvremenu se o\u017eenio i dobio troje dece. Vremenom je napredovao u Ministarstvu, pa je stigao na poziciju višeg savetnika. Istovremeno bio je jedan od aktivnijih \u010dlanova Udru\u017eenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije. Preminuo je 1936. godine u 42. godini.<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=l52ROYUdrpo&t=400s\">Voja Pavlovi\u0107 - Predstavljanje knjige \"Smilje i sumpor - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916-1919.\"<\/a><\/p>","preveo":"","priredio":"Priredili Danilo \u0160arenac,Dunja Du\u0161ani\u0107","search_text":"SMILJE I SUMPOR Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovica i Milutina Ristica dragoceni su ne samo zato sto su brigom njihovih porodica sacuvani u celini vec i zato sto pokazuju razlicita lica i razlicite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu nasli Rat je Dragoljuba Rankovica ostavio invalidom u dvadeset i cetvrtoj godini dok je Milutina Ristica suocio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nemacke okupacije u Drugom svetskom ratu Danas kada smo suoceni sa cinjenicom da je veliki broj licnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen objavljivanje dnevnika se cini dvostruko vaznim zadatkom Presavsi iz okvira porodicnih istorija u javni prostor dnevnici ne pruzaju samo uvid u zivot vojnika na Solunskom frontu ili u africkim bolnicama nego pokrecu i neka od kljucnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata Koja su svedocanstva kada i zasto objavljena a koja nisu Kojim svedocima i kakvim secanjima je dat glas Kojim tekstovima je publika u razlicitim periodima poklanjala paznju a kojima nije I koji su sve kriteriji imali ulogu u odredjivanju nekog svedocanstva kao vrednog izvora uzbudljivog stiva ili istinite price Milutin M Ristic 1891 1970 rodjen je u selu Turicama kraj Cacka Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom djackom bataljonu u klasi koja je ostala upamcena kao klasa 1300 kaplara Sa ostacima svog bataljona je prosao Albaniju da bi posle boravka na Krfu bio prebacen na Solunski front Prezivevsi Prvi svetski rat Ristic je upisao Pravni fakultet 1921 godine Posle studija neko vreme je radio kao advokat da bi se potom zaposlio u drzavnoj administraciji Obavljao je sluzbu sreskog nacelnika u raznim mestima Kraljevine SHS Jugoslavije doteravsi i do polozaja podbana Vardarske banovine Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu Ristic je dospeo u zarobljenistvo iz kojeg je pusten zbog zdravstvenih problema Za vreme nemacke okupacije Ristic je nastavio da vrsi sluzbu sreskog nacelnika Taj period njegovog zivota je obelezen raznim kontroverzama koje su doprinele tome da Ristic bezeci od nemackih vlasti oslobodjenje doceka u ilegali Pod optuzbom da je neprijatelj naroda Ristic je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u Cacku da bi ubrzo bio pusten na slobodu Ostatak zivota je proveo u penziji boraveci sa suprugom u Loznici Bio je clan Udruzenja nosilaca Albanske spomenice Dragoljub S Rankovic 1894 1936 rodjen je u Beogradu U leto 1913 1914 godine zavrsio je Prvu beogradsku gimnaziju ali nije uspeo da polozi i Visi tecajni ispit U rat je mobilisan iste godine Sacuvane stranice njegovog dnevnika pocinju sa desavanjima na Solunskom frontu U Gornicevskoj bici oktobra 1916 godine na polozaju Polog Rankovic je tesko ranjen u nogu Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata Uprkos brojnim operacijama aprila 1918 godine proglasen je za vojno nesposobnog U Beograd se vratio aprila 1919 godine gde je nastavio skolovanje Po polaganju Viseg tecajnog ispita zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja Tokom 1919 1925 godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu U medjuvremenu se ozenio i dobio troje dece Vremenom je napredovao u Ministarstvu pa je stigao na poziciju viseg savetnika Istovremeno bio je jedan od aktivnijih clanova Udruzenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije Preminuo je 1936 godine u 42 godini Voja Pavlovic Predstavljanje knjige Smilje i sumpor Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima","datum_objave":"2016-12-16","kategorija":{"id":2,"naziv":"Klepsidra","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:00:55.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Vrstu bele\u017eenja koju Klepsidra zahvata mo\u017eemo nazvati knji\u017eevno\u0161\u0107u na prelazu,\r\n literaturom bez preciznijih \u017eanrovskih odrednica. Dok sudbina umetnika predstavlja\r\n osnovnu tematsku preokupaciju, istra\u017eivanje teksta i konteksta odre\u0111uje biblioteku\r\n Klepsidra kao hrabru i podjednako otvorenu za svet virtuelne stvarnosti kao i\r\n otkrivanje tajni na mapi neugasivih stvarala\u010dkih vrlina.","image_id":-1,"naziv2":"Eseji, biografije"},"autori":[],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-01 10:00:00","datum_do":"2025-02-08 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-04T16:12:55.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Dnevnici koje su dvojica vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vodili tokom Prvog svetskog rata.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-03 14:17:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":550,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":48824,"uuid":"a06fb6a3-cb08-4b83-b48d-859cc210e314","collection_name":"slike","name":"13058","file_name":"13058.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5721605,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":535,"created_at":"2022-07-04T09:11:23.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:35.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/550\/13058.jpg","preview_url":""}]}
Uznemirujuća studija o prošlosti i pretnjama zajedničkoj evropskoj budućnosti! Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste! Prvo MI, a sa drugima po kratkom postupku! Kome su sada potrebni autoritarnost, nacionalizam, ksenofobija? Kako i zašto je reč fašizam postala neizostavna u našem svakodnevnom životu?
Knjiga je svestrana uporedna analiza istorijata, društvenih uslova, ideologije i prakse savremene krajnje desnice od kraja Drugog svetskog rata do danas u evropskim državama (izuzev poslesocijalističkih). Dok se u prvim državama desnica može pratiti od 1945, u potonjim je prisutna tek od 1990-te i pokazuje drugačiji razvoj. U dvadesetak sistematski raščlanjenih poglavlja analizirano je stanje krajnje desnice u glavnim zapadnoevropskim zemljama: Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Italiji, Španiji, Grčkoj Portugaliji, Švajcarskoj, Holandiji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Izlaganje materijala nije eklektično nego je analitički komparativno. Istorično, odmereno i solidno je dokumentovano novom primarnom građom i istraživanjima iz engleske i nemačke literature. Pouzdano snalaženje u izboru ključnih pojmova i definisanje višeslojnog teorijskog okvira uštedeli su piscu rasipanje napora i lutanje u redukovanju složenosti i nepreglednosti istraživane problematike. Jasnim pojmovnim razlikovanjem populizma od demagogije i ksenofobije, zatim razdvajanjem ekstremne i radikalne desnice u okviru krajnje desnice izgrađen je pouzdan klasifikacijski okvir odnosno povučene su nužne granice uporedivosti krajnjih desnica u raznim zemljama. Uverljivo je objašnjen složeni spoj trenda opšteg slabljenja kritičnosti prema radikalnoj desnici nakon sloma evropskog socijalizma u različitim državnim kontekstima i jasno su prepoznati raznovrsni spletovi konkretnih uslova razvoja krajnje desnice.
Knjiga je odlična iz više razloga. Prvo, reč je o pojmovno i teorijski informisanoj studiji o važnoj društvenoj i političkoj pojavi u savremenoj Evropi. Pokrivena pojmovna i teorijska literatura je neposredno relevantna i veoma široka, a različiti relevantni pojmovi i teorijski argumenti su detaljno i smisleno obrazloženi – što govori da je reč o pažljivom akademskom piscu (naglašavam to samo zato što je to danas retkost, ne samo u malim i zapuštenim državama). Drugo, empirijska analiza je veoma detaljna – gotovo sveobuhvatna kada je reč o krajnjoj desnici u Zapadnoj Evropi – i zasnovana na širokoj sekundarnoj literaturi, naročito kada je reč o ideologiji i delovanju ovih stranaka, ali i širem istorijskom kontekstu i bitnim elementima iz biografija ključnih učesnika; dakle, čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa ključnim elementima ovog problema u različitim zemljama Zapadne Evrope. Treće, knjiga je dobro strukturisana i napisana jasnim i razumljivim jezikom, što olakšava razumevanje složenih pojmova, pristupa, kao i konkretnih događaja i političkog delovanja ključnih učesnika.
dr Nebojša Vladisavljević
Jovo Bakić
Sociolog, rođen 1970. u Beogradu gde s kraćim prekidima živi od 1985. godine. Živeo je i u Nišu, Prizrenu, Sarajevu, Podgorici. Stručno se usavršavao na Univerzitetima u Oksfordu, Helsinkiju i na Univerzitetu Masačusets u Amherstu. U okviru programa CEEPUS predavao je na Karlovom univerzitetu u Pragu. Napisao je dve obimne monografije: Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači (2011), kao i Ideologije jugoslovenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918-1941 (2004). Uz pomenuto, objavio je i tridesetak kraćih studija na srpskom, engleskom i nemačkom jeziku u naučnoj periodici i zbornicima naučnih radova. Zainteresovan je za istorijsku sociologiju politike i sociologiju saznanja, a posebno za analizu i kritiku ideologija, teorije nacije i nacionalizma, bivšu Jugoslaviju i njene države-naslednice.
Predgovor
1.Teorijsko-metodološki okvir istraživanja 1.1. Levica i desnica 1.1.1. Antropološke pretpostavke prostorno-saznajne podele 1.1.2. Istorijsko poreklo ideološke podele na levicu i desnicu 1.1.3. Formalističko ili instrumentalno (funkcionalističko) poimanje podele na levicu i desnicu 1.1.4. Sadržinski ili strukturni pristup levici i desnici 1.2. Krajnja desnica: ekstremni i radikalni desničari. Demagogija ili populizam? 1.2.1. Kriza kapitalizma i predstavničke demokratije; radikalna desnica i populizam 1.2.2. Populizam kao „ideologija“ 1.2.3. Populizam kao „politička strategija“ 1.2.4. Populizam kao „politički stil“ 1.2.5. Demagogija ili populizam? 1.3. Nekolike napomene o uporedno-istorijskom pristupu krajnjojdesnici u starim evropskim kapitalističkim oligarhijama
2.Od ekstremne ka radikalnoj desnici 2.1. Nacionalni front Francuske: idealni tip postepenog prelaza ekstremne desnice u radikalnu 2.1.1. Nova desnica (Nouvelle Droite) 2.1.2. Nacionalni front (Front National) – prva uspešna stranka krajnje desnice u Evropi nakon II svetskog rata 2.1.3. Osnovne karakteristike ideologije Nacionalnog fronta 2.1.4. Marin Le Pen – od ekstremne ka radikalnoj desnici? 2.1.5. Društvena struktura glasača Nacionalnog fronta 2.2. Flamanski blok (interes) i valonski Nacionalni front: (ne)uspešno ugledanje na Nacionalni front Francuske 2.2.1. Ekstremna ili radikalna desnica? 2.3. Slobodarska partija Austrije (Freiheitliche Partei Österreichs): krajnji desničari i neoliberali zajedno jašu 2.4. Švedski demokrati: nordijski zakasneli ekstremno‑desničarski izuzetak na putu ka radikalnoj desnici 2.5. Italijanski socijalni pokret: od ekstremne desnice ka konzervatizmu
3.Desničarska radikalizacija neoliberala 3.1. Liga (za sever) (Lega Nord) – od neoliberalne padanske do neoliberalne italijanske ksenofobije i nacionalizma 3.2. Nordijski naprednjaci: idealni tip desničarske radikalizacije neoliberala 3.3. „Liberalizam straha“ kao izvorište radikalizovane desnice u Nizozemskoj 3.3.1. Antifašistička kulturna hegemonija i neuspeh desničarskih ekstremista 3.3.2. Lista Pima Fortajna (Lijst Pim Fortuyn) i Partija za slobodu (Partij voor de Vrijheid) Herta Vildersa 3.4. Švajcarska narodna partija: spoj seljačkog parohijalnog konzervatizma i neoliberalizma kao izvorište radikalno‑desničarskog preobražaja 4.Konzervatizam i radikalna desnica 4.1. (Pravi) Finci: antielitizam i autoritarni ksenofobični nacionalizam 4.2. Konzervatizam: mamuze i uzde britanskoj krajnjoj desnici 4.2.1. Konzervativna brana ekstremnoj desnici 4.2.2. Torijevske mamuze i uzde radikalnoj desnici: UKIP – ksenofobični britanski nacionalizam i antielitizam
5.Izuzeci u razvoju radikalne desnice 5.1. Krajnja desnica u Nemačkoj – nacističko nasleđe kao prepreka izbornom proboju ili kako prevariti „borbenu demokratiju“? 5.1.1. Društveno-istorijski kontekst javljanja nemačke krajnje desnice posle poraza nacizma 5.1.2. Nacionaldemokratska partija Nemačke (NPD) i Nemačko narodno jedinstvo (DVU) 5.1.3. Borba ekstremnih desničara za kulturnu hegemoniju 5.1.4. Neue Rechte 5.1.5. Republikanci – prvi pokušaj političkog otklona od ekstremne ka radikalnoj desnici 5.1.6. Alternativa za Nemačku (AfD) – prva uspešna radikalno‑desničarska stranka Nemačke? 5.2. Nit je zora nit je zlatna: izborno uspešna neonacistička stranka 5.3. Španija, Portugal i Irska – izuzeci od evropske „patološke normalnosti“?
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Uznemirujuća studija o prošlosti i pretnjama zajedničkoj evropskoj budućnosti! Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste! Prvo MI, a sa drugima po kratkom postupku! Kome su sada potrebni autoritarnost, nacionalizam, ksenofobija? Kako i zašto je reč fašizam postala neizostavna u našem svakodnevnom životu?
Knjiga je svestrana uporedna analiza istorijata, društvenih uslova, ideologije i prakse savremene krajnje desnice od kraja Drugog svetskog rata do danas u evropskim državama (izuzev poslesocijalističkih). Dok se u prvim državama desnica može pratiti od 1945, u potonjim je prisutna tek od 1990-te i pokazuje drugačiji razvoj. U dvadesetak sistematski raščlanjenih poglavlja analizirano je stanje krajnje desnice u glavnim zapadnoevropskim zemljama: Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Italiji, Španiji, Grčkoj Portugaliji, Švajcarskoj, Holandiji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Izlaganje materijala nije eklektično nego je analitički komparativno. Istorično, odmereno i solidno je dokumentovano novom primarnom građom i istraživanjima iz engleske i nemačke literature. Pouzdano snalaženje u izboru ključnih pojmova i definisanje višeslojnog teorijskog okvira uštedeli su piscu rasipanje napora i lutanje u redukovanju složenosti i nepreglednosti istraživane problematike. Jasnim pojmovnim razlikovanjem populizma od demagogije i ksenofobije, zatim razdvajanjem ekstremne i radikalne desnice u okviru krajnje desnice izgrađen je pouzdan klasifikacijski okvir odnosno povučene su nužne granice uporedivosti krajnjih desnica u raznim zemljama. Uverljivo je objašnjen složeni spoj trenda opšteg slabljenja kritičnosti prema radikalnoj desnici nakon sloma evropskog socijalizma u različitim državnim kontekstima i jasno su prepoznati raznovrsni spletovi konkretnih uslova razvoja krajnje desnice.
Knjiga je odlična iz više razloga. Prvo, reč je o pojmovno i teorijski informisanoj studiji o važnoj društvenoj i političkoj pojavi u savremenoj Evropi. Pokrivena pojmovna i teorijska literatura je neposredno relevantna i veoma široka, a različiti relevantni pojmovi i teorijski argumenti su detaljno i smisleno obrazloženi – što govori da je reč o pažljivom akademskom piscu (naglašavam to samo zato što je to danas retkost, ne samo u malim i zapuštenim državama). Drugo, empirijska analiza je veoma detaljna – gotovo sveobuhvatna kada je reč o krajnjoj desnici u Zapadnoj Evropi – i zasnovana na širokoj sekundarnoj literaturi, naročito kada je reč o ideologiji i delovanju ovih stranaka, ali i širem istorijskom kontekstu i bitnim elementima iz biografija ključnih učesnika; dakle, čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa ključnim elementima ovog problema u različitim zemljama Zapadne Evrope. Treće, knjiga je dobro strukturisana i napisana jasnim i razumljivim jezikom, što olakšava razumevanje složenih pojmova, pristupa, kao i konkretnih događaja i političkog delovanja ključnih učesnika.
dr Nebojša Vladisavljević
Jovo Bakić
Sociolog, rođen 1970. u Beogradu gde s kraćim prekidima živi od 1985. godine. Živeo je i u Nišu, Prizrenu, Sarajevu, Podgorici. Stručno se usavršavao na Univerzitetima u Oksfordu, Helsinkiju i na Univerzitetu Masačusets u Amherstu. U okviru programa CEEPUS predavao je na Karlovom univerzitetu u Pragu.
Napisao je dve obimne monografije: Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači (2011), kao i Ideologije jugoslovenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918-1941 (2004). Uz pomenuto, objavio je i tridesetak kraćih studija na srpskom, engleskom i nemačkom jeziku u naučnoj periodici i zbornicima naučnih radova.
Zainteresovan je za istorijsku sociologiju politike i sociologiju saznanja, a posebno za analizu i kritiku ideologija, teorije nacije i nacionalizma, bivšu Jugoslaviju i njene države-naslednice.
Predgovor
1.Teorijsko-metodološki okvir istraživanja
1.1. Levica i desnica
1.1.1. Antropološke pretpostavke prostorno-saznajne podele
1.1.2. Istorijsko poreklo ideološke podele na levicu i desnicu
1.1.3. Formalističko ili instrumentalno (funkcionalističko) poimanje podele na levicu i desnicu
1.1.4. Sadržinski ili strukturni pristup levici i desnici
1.2. Krajnja desnica: ekstremni i radikalni desničari. Demagogija ili populizam?
1.2.1. Kriza kapitalizma i predstavničke demokratije; radikalna desnica i populizam
1.2.2. Populizam kao „ideologija“
1.2.3. Populizam kao „politička strategija“
1.2.4. Populizam kao „politički stil“
1.2.5. Demagogija ili populizam?
1.3. Nekolike napomene o uporedno-istorijskom pristupu krajnjojdesnici u starim evropskim kapitalističkim oligarhijama
2.Od ekstremne ka radikalnoj desnici
2.1. Nacionalni front Francuske: idealni tip postepenog prelaza ekstremne desnice u radikalnu
2.1.1. Nova desnica (Nouvelle Droite)
2.1.2. Nacionalni front (Front National) – prva uspešna stranka krajnje desnice u Evropi nakon II svetskog rata
2.1.3. Osnovne karakteristike ideologije Nacionalnog fronta
2.1.4. Marin Le Pen – od ekstremne ka radikalnoj desnici?
2.1.5. Društvena struktura glasača Nacionalnog fronta
2.2. Flamanski blok (interes) i valonski Nacionalni front: (ne)uspešno ugledanje na Nacionalni front Francuske
2.2.1. Ekstremna ili radikalna desnica?
2.3. Slobodarska partija Austrije (Freiheitliche Partei Österreichs): krajnji desničari i neoliberali zajedno jašu
2.4. Švedski demokrati: nordijski zakasneli ekstremno‑desničarski izuzetak na putu ka radikalnoj desnici
2.5. Italijanski socijalni pokret: od ekstremne desnice ka konzervatizmu
3.Desničarska radikalizacija neoliberala
3.1. Liga (za sever) (Lega Nord) – od neoliberalne padanske do neoliberalne italijanske ksenofobije i nacionalizma
3.2. Nordijski naprednjaci: idealni tip desničarske radikalizacije neoliberala
3.3. „Liberalizam straha“ kao izvorište radikalizovane desnice u Nizozemskoj
3.3.1. Antifašistička kulturna hegemonija i neuspeh desničarskih ekstremista
3.3.2. Lista Pima Fortajna (Lijst Pim Fortuyn) i Partija za slobodu (Partij voor de Vrijheid) Herta Vildersa
3.4. Švajcarska narodna partija: spoj seljačkog parohijalnog konzervatizma i neoliberalizma kao izvorište radikalno‑desničarskog preobražaja
4.Konzervatizam i radikalna desnica
4.1. (Pravi) Finci: antielitizam i autoritarni ksenofobični nacionalizam
4.2. Konzervatizam: mamuze i uzde britanskoj krajnjoj desnici
4.2.1. Konzervativna brana ekstremnoj desnici
4.2.2. Torijevske mamuze i uzde radikalnoj desnici: UKIP – ksenofobični britanski nacionalizam i antielitizam
5.Izuzeci u razvoju radikalne desnice
5.1. Krajnja desnica u Nemačkoj – nacističko nasleđe kao prepreka izbornom proboju ili kako prevariti „borbenu demokratiju“?
5.1.1. Društveno-istorijski kontekst javljanja nemačke krajnje desnice posle poraza nacizma
5.1.2. Nacionaldemokratska partija Nemačke (NPD) i Nemačko narodno jedinstvo (DVU)
5.1.3. Borba ekstremnih desničara za kulturnu hegemoniju
5.1.4. Neue Rechte
5.1.5. Republikanci – prvi pokušaj političkog otklona od ekstremne ka radikalnoj desnici
5.1.6. Alternativa za Nemačku (AfD) – prva uspešna radikalno‑desničarska stranka Nemačke?
5.2. Nit je zora nit je zlatna: izborno uspešna neonacistička stranka
5.3. Španija, Portugal i Irska – izuzeci od evropske „patološke normalnosti“?
Zaključak
Izvori
Literatura
European Far-Right 1945-2018
Indeks
Godina izdanja : 2019.
Broj strana : 668
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi povez sa omotnicom
Format : 21x14
Težina : 950 g
ISBN : 9788671026062
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.