O ovome se mnogo priča, a malo se zna. Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste, pročitajte knjizi koju smo ove nedelje izabrali za vas.
{"id":11832,"kategorija_id":14,"parent_id":null,"naslov":"MLADI I MEDIJI","sadrzaj":"<p> <\/p>\r\n<p>Zašto su mediji bitni? Zašto mladi u razmišljanju o medijima zauzimaju tako va\u017eno mesto? Kako su sve nau\u010dnici shvatali i istra\u017eivali uticaj medija, to jest, njihovo dejstvo na omladinu? <\/p>","dugacki_sadrzaj":"1. Zašto omladinski mediji<br\/>\r\n2. Razumevanje medijske sadr\u017eine<br \/>Društveni i kulturni pristupi medijskim uticajima<br\/>\r\n3. Razumevanje uticaja tehnologije medija<br \/>Omladina, bunt, društveni mediji i društvena istorija<br\/>\r\n4. Razumevanje globalne medijske industrije<br \/>Kina, <em>reality <\/em>televizija i upravljanje medijima<br\/>\r\n5. Razumevanje korisnika medija<br \/>Devojke, mobilni telefoni i identitet<br\/>\r\n6. Razumevanje nasilja u medijima<br \/>Oru\u017eani napadi u školama, reporta\u017ee u medijima i uokvirivanje društvene stvarnosti<br\/>\r\n7. Razumevanje oglašavanja i marketinga<br \/>Studenti i alkohol<br\/>\r\n8. Razumevanje politi?ke komunikacije<br \/>Barak Obama, konvergencija medija i medijatizovana intima<br\/>\r\n9.Razumevanje slavnih li?nosti<br \/>Bam Mard\u017eera i uloga sporta u medijskoj konvergenciji<br\/>\r\n10. Razumevanje kriti?kog istra\u017eivanja medija<br \/>Deca vojnici, medijske ku?e i medijsko obrazovanje<br\/>\r\n11. Epilog: Pisanje knjige Omladina i mediji<br\/>\r\n12. Bibliografija<br\/>\r\n13. Indeks pojmova<br\/>\r\n <br\/>","tezina":482,"cena":1430,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":5,"seo_tagovi":"MLADI I MEDIJI","seo_opis":"<p> <\/p>\r\n<p>Zašto su mediji bitni? Zašto mladi u razmišljanju o medijima zauzimaju tako va\u017eno mesto? Kako su sve nau\u010dnici shvatali i istra\u017eivali uticaj medija, to jest, njihovo dejstvo na omladinu? <\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-03-12T16:29:03.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"297","isbn":"978-86-7102-497-6","pismo":"latinica","format":"24 x 16","povez":"bro\u0161irani povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-19 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-12 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-12T16:29:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-12 17:29:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 715}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-19 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-12 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-12T16:29:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-12 17:29:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 715}}","cena_popust":715,"o_knjizi":"<p>Endi Radok govori o tome zbog \u010dega je va\u017eno izu\u010davati omladinske medije, ali i kako tom poslu treba pristupiti, odnosno kako treba tuma\u010diti rezultate tih istra\u017eivanja. Nastoji da odgovori i na pitanja zbog \u010dega društvo prvenstveno brine zbog uticaja medija na mlade i da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija i politike koju one zastupaju ili im medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora medijskog sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. Kako mladi reaguju na reklame za alkoholna pi\u0107a? Da li su mediji zaista uzrok masovnih oru\u017eanih napada u školama? Da li su strahovanja zbog uticaja nasilja u medijima na mlade opravdana? Ove i druge aktuelne teme u vezi s medijima obra\u0111uju se u knjizi, a studentima i istra\u017eiva\u010dima daju se dragoceni saveti o izboru predmeta istra\u017eivanja, pristupu nau\u010dnom radu i strukturisanju medijskih studija.<\/p>\r\n<p><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/03\/ja-sam-devojka-lekcije-feminizma-70-ih-za-21-vek\/\"><em>Ja sam devojka: Lekcije feminizma 70-ih za 21. vek<\/em><\/a><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/03\/ja-sam-devojka-lekcije-feminizma-70-ih-za-21-vek\/\">, Endi Radok<\/a><\/p>\r\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1388184\"><em>Vrata percepcije, <\/em>intervju sa Endijem Radokom, Vreme, Sonja \u0106iri<\/a>\u0107<a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1388184\"> <\/a><\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Petrovi\u0107","priredio":"","search_text":"MLADI I MEDIJI Endi Radok govori o tome zbog cega je vazno izucavati omladinske medije ali i kako tom poslu treba pristupiti odnosno kako treba tumaciti rezultate tih istrazivanja Nastoji da odgovori i na pitanja zbog cega drustvo prvenstveno brine zbog uticaja medija na mlade i da li su mladi danas tek bespomocne zrtve medijskih korporacija i politike koju one zastupaju ili im medijska pismenost omogucava da prozru namere kreatora medijskog sadrzaja i iskoriste medijsku paznju u vlastitom interesu Kako mladi reaguju na reklame za alkoholna pica Da li su mediji zaista uzrok masovnih oruzanih napada u skolama Da li su strahovanja zbog uticaja nasilja u medijima na mlade opravdana Ove i druge aktuelne teme u vezi s medijima obradjuju se u knjizi a studentima i istrazivacima daju se dragoceni saveti o izboru predmeta istrazivanja pristupu naucnom radu i strukturisanju medijskih studija Ja sam devojka Lekcije feminizma 70 ih za 21 vek Endi Radok Vrata percepcije intervju sa Endijem Radokom Vreme Sonja Ciric Zasto su mediji bitni Zasto mladi u razmisljanju o medijima zauzimaju tako vazno mesto Kako su sve naucnici shvatali i istrazivali uticaj medija to jest njihovo dejstvo na omladinu Endi Radok","datum_objave":"2015-10-24","kategorija":{"id":14,"naziv":"Multimedia","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:02:36.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Sinteza teorijskog i prakti\u010dnog znanja o savremenim medijima osnova je na kojoj je gra\u0111ena\r\n edicija Multimedia. Ovo je jedinstvena biblioteka, posve\u0107ena temama o dru\u0161tvenoj ulozi,\r\n o na\u010dinu delovanja i organizaciji masovnih medija. Radi se o razli\u010ditim aspektima sagledavanja\r\n medija: politi\u010dkom, pravnom, ekonomskom, obrazovnom, kulturnom, eti\u010dkom, esteti\u010dkom, tr\u017ei\u0161nom i \u017eurnalisti\u010dkom.","image_id":-1,"naziv2":"Novinarstvo, studije medija"},"autori":[{"id":11831,"ime":"Endi Radok","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor je na australijskom Univerzitetu Monaš, bavi se istra\u017eivanjem medija i redovno objavljuje knjige i radove u stru\u010dnim \u010dasopisima, posve\u0107ene nasilju u medijima, politi\u010dkim li\u010dnostima, <em>reality <\/em>televiziji, kampanjama za zdrav \u017eivot, sportu u medijima, teoriji masovnih komunikacija i sli\u010dno. Pre <em>Omladine i medija <\/em>(2013), objavio je i knjige <em>Understanding Audiences <\/em>(2001) i <em>Investigating Audiences <\/em>(2007). Radio je kao predava\u010d na univerzitetima u Sjedinjenim Dr\u017eavama, Velikoj Britaniji, Ju\u017enoj Koreji, Kini i na Novom Zelandu. Me\u0111u omiljenim temama su mu medijska publika, korisnici medija i politika popularne kulture. Trenutno radi na knjizi <em>Exploring Media Research.<\/em> Redovno objavljuje stru\u010dne analize i komentare u svetskim medijima kao što su ABC, BBC, Herald, Metro i sli\u010dni.<br \/> <\/p>","pivot":{"proizvod_id":11832,"autor_id":11831}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-03-12 10:00:00","datum_do":"2025-03-19 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-03-12T16:29:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-03-12 17:29:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":502,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":11832,"uuid":"4e43aa49-3d24-4156-8f06-2e3cd374d2b2","collection_name":"slike","name":"12287","file_name":"12287.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":1633875,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":487,"created_at":"2022-07-04T09:10:42.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:03.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/502\/12287.jpg","preview_url":""}]}
Uznemirujuća studija o prošlosti i pretnjama zajedničkoj evropskoj budućnosti! Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste! Prvo MI, a sa drugima po kratkom postupku! Kome su sada potrebni autoritarnost, nacionalizam, ksenofobija? Kako i zašto je reč fašizam postala neizostavna u našem svakodnevnom životu?
Knjiga je svestrana uporedna analiza istorijata, društvenih uslova, ideologije i prakse savremene krajnje desnice od kraja Drugog svetskog rata do danas u evropskim državama (izuzev poslesocijalističkih). Dok se u prvim državama desnica može pratiti od 1945, u potonjim je prisutna tek od 1990-te i pokazuje drugačiji razvoj. U dvadesetak sistematski raščlanjenih poglavlja analizirano je stanje krajnje desnice u glavnim zapadnoevropskim zemljama: Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Italiji, Španiji, Grčkoj Portugaliji, Švajcarskoj, Holandiji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Izlaganje materijala nije eklektično nego je analitički komparativno. Istorično, odmereno i solidno je dokumentovano novom primarnom građom i istraživanjima iz engleske i nemačke literature. Pouzdano snalaženje u izboru ključnih pojmova i definisanje višeslojnog teorijskog okvira uštedeli su piscu rasipanje napora i lutanje u redukovanju složenosti i nepreglednosti istraživane problematike. Jasnim pojmovnim razlikovanjem populizma od demagogije i ksenofobije, zatim razdvajanjem ekstremne i radikalne desnice u okviru krajnje desnice izgrađen je pouzdan klasifikacijski okvir odnosno povučene su nužne granice uporedivosti krajnjih desnica u raznim zemljama. Uverljivo je objašnjen složeni spoj trenda opšteg slabljenja kritičnosti prema radikalnoj desnici nakon sloma evropskog socijalizma u različitim državnim kontekstima i jasno su prepoznati raznovrsni spletovi konkretnih uslova razvoja krajnje desnice.
Knjiga je odlična iz više razloga. Prvo, reč je o pojmovno i teorijski informisanoj studiji o važnoj društvenoj i političkoj pojavi u savremenoj Evropi. Pokrivena pojmovna i teorijska literatura je neposredno relevantna i veoma široka, a različiti relevantni pojmovi i teorijski argumenti su detaljno i smisleno obrazloženi – što govori da je reč o pažljivom akademskom piscu (naglašavam to samo zato što je to danas retkost, ne samo u malim i zapuštenim državama). Drugo, empirijska analiza je veoma detaljna – gotovo sveobuhvatna kada je reč o krajnjoj desnici u Zapadnoj Evropi – i zasnovana na širokoj sekundarnoj literaturi, naročito kada je reč o ideologiji i delovanju ovih stranaka, ali i širem istorijskom kontekstu i bitnim elementima iz biografija ključnih učesnika; dakle, čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa ključnim elementima ovog problema u različitim zemljama Zapadne Evrope. Treće, knjiga je dobro strukturisana i napisana jasnim i razumljivim jezikom, što olakšava razumevanje složenih pojmova, pristupa, kao i konkretnih događaja i političkog delovanja ključnih učesnika.
dr Nebojša Vladisavljević
Jovo Bakić
Sociolog, rođen 1970. u Beogradu gde s kraćim prekidima živi od 1985. godine. Živeo je i u Nišu, Prizrenu, Sarajevu, Podgorici. Stručno se usavršavao na Univerzitetima u Oksfordu, Helsinkiju i na Univerzitetu Masačusets u Amherstu. U okviru programa CEEPUS predavao je na Karlovom univerzitetu u Pragu. Napisao je dve obimne monografije: Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači (2011), kao i Ideologije jugoslovenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918-1941 (2004). Uz pomenuto, objavio je i tridesetak kraćih studija na srpskom, engleskom i nemačkom jeziku u naučnoj periodici i zbornicima naučnih radova. Zainteresovan je za istorijsku sociologiju politike i sociologiju saznanja, a posebno za analizu i kritiku ideologija, teorije nacije i nacionalizma, bivšu Jugoslaviju i njene države-naslednice.
Predgovor
1.Teorijsko-metodološki okvir istraživanja 1.1. Levica i desnica 1.1.1. Antropološke pretpostavke prostorno-saznajne podele 1.1.2. Istorijsko poreklo ideološke podele na levicu i desnicu 1.1.3. Formalističko ili instrumentalno (funkcionalističko) poimanje podele na levicu i desnicu 1.1.4. Sadržinski ili strukturni pristup levici i desnici 1.2. Krajnja desnica: ekstremni i radikalni desničari. Demagogija ili populizam? 1.2.1. Kriza kapitalizma i predstavničke demokratije; radikalna desnica i populizam 1.2.2. Populizam kao „ideologija“ 1.2.3. Populizam kao „politička strategija“ 1.2.4. Populizam kao „politički stil“ 1.2.5. Demagogija ili populizam? 1.3. Nekolike napomene o uporedno-istorijskom pristupu krajnjojdesnici u starim evropskim kapitalističkim oligarhijama
2.Od ekstremne ka radikalnoj desnici 2.1. Nacionalni front Francuske: idealni tip postepenog prelaza ekstremne desnice u radikalnu 2.1.1. Nova desnica (Nouvelle Droite) 2.1.2. Nacionalni front (Front National) – prva uspešna stranka krajnje desnice u Evropi nakon II svetskog rata 2.1.3. Osnovne karakteristike ideologije Nacionalnog fronta 2.1.4. Marin Le Pen – od ekstremne ka radikalnoj desnici? 2.1.5. Društvena struktura glasača Nacionalnog fronta 2.2. Flamanski blok (interes) i valonski Nacionalni front: (ne)uspešno ugledanje na Nacionalni front Francuske 2.2.1. Ekstremna ili radikalna desnica? 2.3. Slobodarska partija Austrije (Freiheitliche Partei Österreichs): krajnji desničari i neoliberali zajedno jašu 2.4. Švedski demokrati: nordijski zakasneli ekstremno‑desničarski izuzetak na putu ka radikalnoj desnici 2.5. Italijanski socijalni pokret: od ekstremne desnice ka konzervatizmu
3.Desničarska radikalizacija neoliberala 3.1. Liga (za sever) (Lega Nord) – od neoliberalne padanske do neoliberalne italijanske ksenofobije i nacionalizma 3.2. Nordijski naprednjaci: idealni tip desničarske radikalizacije neoliberala 3.3. „Liberalizam straha“ kao izvorište radikalizovane desnice u Nizozemskoj 3.3.1. Antifašistička kulturna hegemonija i neuspeh desničarskih ekstremista 3.3.2. Lista Pima Fortajna (Lijst Pim Fortuyn) i Partija za slobodu (Partij voor de Vrijheid) Herta Vildersa 3.4. Švajcarska narodna partija: spoj seljačkog parohijalnog konzervatizma i neoliberalizma kao izvorište radikalno‑desničarskog preobražaja 4.Konzervatizam i radikalna desnica 4.1. (Pravi) Finci: antielitizam i autoritarni ksenofobični nacionalizam 4.2. Konzervatizam: mamuze i uzde britanskoj krajnjoj desnici 4.2.1. Konzervativna brana ekstremnoj desnici 4.2.2. Torijevske mamuze i uzde radikalnoj desnici: UKIP – ksenofobični britanski nacionalizam i antielitizam
5.Izuzeci u razvoju radikalne desnice 5.1. Krajnja desnica u Nemačkoj – nacističko nasleđe kao prepreka izbornom proboju ili kako prevariti „borbenu demokratiju“? 5.1.1. Društveno-istorijski kontekst javljanja nemačke krajnje desnice posle poraza nacizma 5.1.2. Nacionaldemokratska partija Nemačke (NPD) i Nemačko narodno jedinstvo (DVU) 5.1.3. Borba ekstremnih desničara za kulturnu hegemoniju 5.1.4. Neue Rechte 5.1.5. Republikanci – prvi pokušaj političkog otklona od ekstremne ka radikalnoj desnici 5.1.6. Alternativa za Nemačku (AfD) – prva uspešna radikalno‑desničarska stranka Nemačke? 5.2. Nit je zora nit je zlatna: izborno uspešna neonacistička stranka 5.3. Španija, Portugal i Irska – izuzeci od evropske „patološke normalnosti“?
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Uznemirujuća studija o prošlosti i pretnjama zajedničkoj evropskoj budućnosti! Sve o evropskom fašizmu, populizmu, rasizmu, o pogubnosti onog što raste! Prvo MI, a sa drugima po kratkom postupku! Kome su sada potrebni autoritarnost, nacionalizam, ksenofobija? Kako i zašto je reč fašizam postala neizostavna u našem svakodnevnom životu?
Knjiga je svestrana uporedna analiza istorijata, društvenih uslova, ideologije i prakse savremene krajnje desnice od kraja Drugog svetskog rata do danas u evropskim državama (izuzev poslesocijalističkih). Dok se u prvim državama desnica može pratiti od 1945, u potonjim je prisutna tek od 1990-te i pokazuje drugačiji razvoj. U dvadesetak sistematski raščlanjenih poglavlja analizirano je stanje krajnje desnice u glavnim zapadnoevropskim zemljama: Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, Italiji, Španiji, Grčkoj Portugaliji, Švajcarskoj, Holandiji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Izlaganje materijala nije eklektično nego je analitički komparativno. Istorično, odmereno i solidno je dokumentovano novom primarnom građom i istraživanjima iz engleske i nemačke literature. Pouzdano snalaženje u izboru ključnih pojmova i definisanje višeslojnog teorijskog okvira uštedeli su piscu rasipanje napora i lutanje u redukovanju složenosti i nepreglednosti istraživane problematike. Jasnim pojmovnim razlikovanjem populizma od demagogije i ksenofobije, zatim razdvajanjem ekstremne i radikalne desnice u okviru krajnje desnice izgrađen je pouzdan klasifikacijski okvir odnosno povučene su nužne granice uporedivosti krajnjih desnica u raznim zemljama. Uverljivo je objašnjen složeni spoj trenda opšteg slabljenja kritičnosti prema radikalnoj desnici nakon sloma evropskog socijalizma u različitim državnim kontekstima i jasno su prepoznati raznovrsni spletovi konkretnih uslova razvoja krajnje desnice.
Knjiga je odlična iz više razloga. Prvo, reč je o pojmovno i teorijski informisanoj studiji o važnoj društvenoj i političkoj pojavi u savremenoj Evropi. Pokrivena pojmovna i teorijska literatura je neposredno relevantna i veoma široka, a različiti relevantni pojmovi i teorijski argumenti su detaljno i smisleno obrazloženi – što govori da je reč o pažljivom akademskom piscu (naglašavam to samo zato što je to danas retkost, ne samo u malim i zapuštenim državama). Drugo, empirijska analiza je veoma detaljna – gotovo sveobuhvatna kada je reč o krajnjoj desnici u Zapadnoj Evropi – i zasnovana na širokoj sekundarnoj literaturi, naročito kada je reč o ideologiji i delovanju ovih stranaka, ali i širem istorijskom kontekstu i bitnim elementima iz biografija ključnih učesnika; dakle, čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa ključnim elementima ovog problema u različitim zemljama Zapadne Evrope. Treće, knjiga je dobro strukturisana i napisana jasnim i razumljivim jezikom, što olakšava razumevanje složenih pojmova, pristupa, kao i konkretnih događaja i političkog delovanja ključnih učesnika.
dr Nebojša Vladisavljević
Jovo Bakić
Sociolog, rođen 1970. u Beogradu gde s kraćim prekidima živi od 1985. godine. Živeo je i u Nišu, Prizrenu, Sarajevu, Podgorici. Stručno se usavršavao na Univerzitetima u Oksfordu, Helsinkiju i na Univerzitetu Masačusets u Amherstu. U okviru programa CEEPUS predavao je na Karlovom univerzitetu u Pragu.
Napisao je dve obimne monografije: Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači (2011), kao i Ideologije jugoslovenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918-1941 (2004). Uz pomenuto, objavio je i tridesetak kraćih studija na srpskom, engleskom i nemačkom jeziku u naučnoj periodici i zbornicima naučnih radova.
Zainteresovan je za istorijsku sociologiju politike i sociologiju saznanja, a posebno za analizu i kritiku ideologija, teorije nacije i nacionalizma, bivšu Jugoslaviju i njene države-naslednice.
Predgovor
1.Teorijsko-metodološki okvir istraživanja
1.1. Levica i desnica
1.1.1. Antropološke pretpostavke prostorno-saznajne podele
1.1.2. Istorijsko poreklo ideološke podele na levicu i desnicu
1.1.3. Formalističko ili instrumentalno (funkcionalističko) poimanje podele na levicu i desnicu
1.1.4. Sadržinski ili strukturni pristup levici i desnici
1.2. Krajnja desnica: ekstremni i radikalni desničari. Demagogija ili populizam?
1.2.1. Kriza kapitalizma i predstavničke demokratije; radikalna desnica i populizam
1.2.2. Populizam kao „ideologija“
1.2.3. Populizam kao „politička strategija“
1.2.4. Populizam kao „politički stil“
1.2.5. Demagogija ili populizam?
1.3. Nekolike napomene o uporedno-istorijskom pristupu krajnjojdesnici u starim evropskim kapitalističkim oligarhijama
2.Od ekstremne ka radikalnoj desnici
2.1. Nacionalni front Francuske: idealni tip postepenog prelaza ekstremne desnice u radikalnu
2.1.1. Nova desnica (Nouvelle Droite)
2.1.2. Nacionalni front (Front National) – prva uspešna stranka krajnje desnice u Evropi nakon II svetskog rata
2.1.3. Osnovne karakteristike ideologije Nacionalnog fronta
2.1.4. Marin Le Pen – od ekstremne ka radikalnoj desnici?
2.1.5. Društvena struktura glasača Nacionalnog fronta
2.2. Flamanski blok (interes) i valonski Nacionalni front: (ne)uspešno ugledanje na Nacionalni front Francuske
2.2.1. Ekstremna ili radikalna desnica?
2.3. Slobodarska partija Austrije (Freiheitliche Partei Österreichs): krajnji desničari i neoliberali zajedno jašu
2.4. Švedski demokrati: nordijski zakasneli ekstremno‑desničarski izuzetak na putu ka radikalnoj desnici
2.5. Italijanski socijalni pokret: od ekstremne desnice ka konzervatizmu
3.Desničarska radikalizacija neoliberala
3.1. Liga (za sever) (Lega Nord) – od neoliberalne padanske do neoliberalne italijanske ksenofobije i nacionalizma
3.2. Nordijski naprednjaci: idealni tip desničarske radikalizacije neoliberala
3.3. „Liberalizam straha“ kao izvorište radikalizovane desnice u Nizozemskoj
3.3.1. Antifašistička kulturna hegemonija i neuspeh desničarskih ekstremista
3.3.2. Lista Pima Fortajna (Lijst Pim Fortuyn) i Partija za slobodu (Partij voor de Vrijheid) Herta Vildersa
3.4. Švajcarska narodna partija: spoj seljačkog parohijalnog konzervatizma i neoliberalizma kao izvorište radikalno‑desničarskog preobražaja
4.Konzervatizam i radikalna desnica
4.1. (Pravi) Finci: antielitizam i autoritarni ksenofobični nacionalizam
4.2. Konzervatizam: mamuze i uzde britanskoj krajnjoj desnici
4.2.1. Konzervativna brana ekstremnoj desnici
4.2.2. Torijevske mamuze i uzde radikalnoj desnici: UKIP – ksenofobični britanski nacionalizam i antielitizam
5.Izuzeci u razvoju radikalne desnice
5.1. Krajnja desnica u Nemačkoj – nacističko nasleđe kao prepreka izbornom proboju ili kako prevariti „borbenu demokratiju“?
5.1.1. Društveno-istorijski kontekst javljanja nemačke krajnje desnice posle poraza nacizma
5.1.2. Nacionaldemokratska partija Nemačke (NPD) i Nemačko narodno jedinstvo (DVU)
5.1.3. Borba ekstremnih desničara za kulturnu hegemoniju
5.1.4. Neue Rechte
5.1.5. Republikanci – prvi pokušaj političkog otklona od ekstremne ka radikalnoj desnici
5.1.6. Alternativa za Nemačku (AfD) – prva uspešna radikalno‑desničarska stranka Nemačke?
5.2. Nit je zora nit je zlatna: izborno uspešna neonacistička stranka
5.3. Španija, Portugal i Irska – izuzeci od evropske „patološke normalnosti“?
Zaključak
Izvori
Literatura
European Far-Right 1945-2018
Indeks
Godina izdanja : 2019.
Broj strana : 668
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi povez sa omotnicom
Format : 21x14
Težina : 950 g
ISBN : 9788671026062
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.