Rad predstavlja fundamentalni doprinos razumevanju fenomena samoreferencijalnosti u umetnosti dvadesetog veka, kao i recepciji i adaptaciji analitičke filozofije u konceptualnoj umetničkoj praksi.
dr Petar Bojanić
{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
Umetnost kao tautologija Davora Džalta predstavlja analizu fenomena samoreferencijalnosti u umetnosti dvadesetog veka, sa posebnim osvrtom na genezu pojma umetnika-autora, te ulogu umetnika (kao autora) u okviru pojedinih post/modernih umetničkih praksi. Fenomen samoreferencijalnosti i moguće načine shvatanja uloge i smisla umetnika za sam status umetnosti i umetničkih dela kao tautoloških propozicija, autor istražuje na primerima konceptualne umetnosti Džozefa Kosjuta i grupe Art & Language (Umetnost i jezik), minimalne umetnosti Donalda Džada, Roberta Morisa, Karla Andrea, Franka Stele, apstraktnog ekspresionizma Ad Rainharda, te umetnosti performansa (Gilbert & George, Jozef Bojs, Kit Arnat).
"Rad predstavlja fundamentalni doprinos razumevanju fenomena samoreferencijalnosti u umetnosti dvadesetog veka, kao i recepciji i adaptaciji analitičke filozofije u konceptualnoj umetničkoj praksi."
dr Petar Bojanić
Davor Džalto
Prof. dr Davor Džalto je rođen u Travniku 1980. Doktorirao je na istoriji moderne umetnosti na univerzitetu u Frajburgu. Objavio je više knjiga, naučnih studija i eseja iz domena istorije i teorije umetnosti, pravoslavne ikonografije, političke teologije, religijske filozofije i kulturologije. Umetnički deluje u medijima slikarstva, objekata i instalacija.
Umesto predgovora Uvod
I POJMOVNA ODRE?ENJA 1. Tautologija i umetnost samoodre?enja 2. Umetnik kao autor umetni?kog dela
II UMETNI?KO DELO KAO UMETNI?KO DELO 3. Konceptualna umetnost i ideja tautologije: Džozef Kosjut 4. Umetnost i objektnost: umetnost minimalizma 5. Umetnost kao „teorija“ umetnosti: Art & Language
III UMETNIK KAO UMETNI?KO DELO, UMETNI?KO DELO KAO UMETNIK. _UMETNIK KAO UMETNIK 6. Gilbert& George 7. Umetnik kao „vlasnik” umetni?kog. _Umetni?ko delo kao intervencija umetnika 8. Umetnik kao umetnik: Ed Rajnhart
IV UMETNIK KAO LI?NOST 9. Svaki ?ovek je umetnik: Jozef Bojs 10. Umetnost kao odsustvo umetnika: Kit Arnat
Zaklju?ak Napomene Bibliografija
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Umetnost kao tautologija Davora Džalta predstavlja analizu fenomena samoreferencijalnosti u umetnosti dvadesetog veka, sa posebnim osvrtom na genezu pojma umetnika-autora, te ulogu umetnika (kao autora) u okviru pojedinih post/modernih umetničkih praksi. Fenomen samoreferencijalnosti i moguće načine shvatanja uloge i smisla umetnika za sam status umetnosti i umetničkih dela kao tautoloških propozicija, autor istražuje na primerima konceptualne umetnosti Džozefa Kosjuta i grupe Art & Language (Umetnost i jezik), minimalne umetnosti Donalda Džada, Roberta Morisa, Karla Andrea, Franka Stele, apstraktnog ekspresionizma Ad Rainharda, te umetnosti performansa (Gilbert & George, Jozef Bojs, Kit Arnat).
"Rad predstavlja fundamentalni doprinos razumevanju fenomena samoreferencijalnosti u umetnosti dvadesetog veka, kao i recepciji i adaptaciji analitičke filozofije u konceptualnoj umetničkoj praksi."
dr Petar Bojanić
Davor Džalto
Prof. dr Davor Džalto je rođen u Travniku 1980. Doktorirao je na istoriji moderne umetnosti na univerzitetu u Frajburgu. Objavio je više knjiga, naučnih studija i eseja iz domena istorije i teorije umetnosti, pravoslavne ikonografije, političke teologije, religijske filozofije i kulturologije. Umetnički deluje u medijima slikarstva, objekata i instalacija.
Umesto predgovora
Uvod
I POJMOVNA ODRE?ENJA
1. Tautologija i umetnost samoodre?enja
2. Umetnik kao autor umetni?kog dela
II UMETNI?KO DELO KAO UMETNI?KO DELO
3. Konceptualna umetnost i ideja tautologije: Džozef Kosjut
4. Umetnost i objektnost: umetnost minimalizma
5. Umetnost kao „teorija“ umetnosti: Art & Language
III UMETNIK KAO UMETNI?KO DELO, UMETNI?KO
DELO KAO UMETNIK. _UMETNIK KAO UMETNIK
6. Gilbert& George
7. Umetnik kao „vlasnik” umetni?kog. _Umetni?ko delo
kao intervencija umetnika
8. Umetnik kao umetnik: Ed Rajnhart
IV UMETNIK KAO LI?NOST
9. Svaki ?ovek je umetnik: Jozef Bojs
10. Umetnost kao odsustvo umetnika: Kit Arnat
Zaklju?ak
Napomene
Bibliografija
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 172
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi povez sa omotnicom
Format : 24 x 16
Težina : 439 g
ISBN : 978-86-7102-547-8
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.