{"id":11832,"kategorija_id":14,"parent_id":null,"naslov":"MLADI I MEDIJI","sadrzaj":"<p> <\/p>\r\n<p>Zašto su mediji bitni? Zašto mladi u razmišljanju o medijima zauzimaju tako va\u017eno mesto? Kako su sve nau\u010dnici shvatali i istra\u017eivali uticaj medija, to jest, njihovo dejstvo na omladinu? <\/p>","dugacki_sadrzaj":"1. Zašto omladinski mediji<br\/>\r\n2. Razumevanje medijske sadr\u017eine<br \/>Društveni i kulturni pristupi medijskim uticajima<br\/>\r\n3. Razumevanje uticaja tehnologije medija<br \/>Omladina, bunt, društveni mediji i društvena istorija<br\/>\r\n4. Razumevanje globalne medijske industrije<br \/>Kina, <em>reality <\/em>televizija i upravljanje medijima<br\/>\r\n5. Razumevanje korisnika medija<br \/>Devojke, mobilni telefoni i identitet<br\/>\r\n6. Razumevanje nasilja u medijima<br \/>Oru\u017eani napadi u školama, reporta\u017ee u medijima i uokvirivanje društvene stvarnosti<br\/>\r\n7. Razumevanje oglašavanja i marketinga<br \/>Studenti i alkohol<br\/>\r\n8. Razumevanje politi?ke komunikacije<br \/>Barak Obama, konvergencija medija i medijatizovana intima<br\/>\r\n9.Razumevanje slavnih li?nosti<br \/>Bam Mard\u017eera i uloga sporta u medijskoj konvergenciji<br\/>\r\n10. Razumevanje kriti?kog istra\u017eivanja medija<br \/>Deca vojnici, medijske ku?e i medijsko obrazovanje<br\/>\r\n11. Epilog: Pisanje knjige Omladina i mediji<br\/>\r\n12. Bibliografija<br\/>\r\n13. Indeks pojmova<br\/>\r\n <br\/>","tezina":482,"cena":1430,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":5,"seo_tagovi":"MLADI I MEDIJI","seo_opis":"<p> <\/p>\r\n<p>Zašto su mediji bitni? Zašto mladi u razmišljanju o medijima zauzimaju tako va\u017eno mesto? Kako su sve nau\u010dnici shvatali i istra\u017eivali uticaj medija, to jest, njihovo dejstvo na omladinu? <\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-03-12T16:29:03.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"297","isbn":"978-86-7102-497-6","pismo":"latinica","format":"24 x 16","povez":"bro\u0161irani povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-19 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-12 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-12T16:29:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-12 17:29:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 715}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-19 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-12 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-12T16:29:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-12 17:29:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 715}}","cena_popust":715,"o_knjizi":"<p>Endi Radok govori o tome zbog \u010dega je va\u017eno izu\u010davati omladinske medije, ali i kako tom poslu treba pristupiti, odnosno kako treba tuma\u010diti rezultate tih istra\u017eivanja. Nastoji da odgovori i na pitanja zbog \u010dega društvo prvenstveno brine zbog uticaja medija na mlade i da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija i politike koju one zastupaju ili im medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora medijskog sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. Kako mladi reaguju na reklame za alkoholna pi\u0107a? Da li su mediji zaista uzrok masovnih oru\u017eanih napada u školama? Da li su strahovanja zbog uticaja nasilja u medijima na mlade opravdana? Ove i druge aktuelne teme u vezi s medijima obra\u0111uju se u knjizi, a studentima i istra\u017eiva\u010dima daju se dragoceni saveti o izboru predmeta istra\u017eivanja, pristupu nau\u010dnom radu i strukturisanju medijskih studija.<\/p>\r\n<p><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/03\/ja-sam-devojka-lekcije-feminizma-70-ih-za-21-vek\/\"><em>Ja sam devojka: Lekcije feminizma 70-ih za 21. vek<\/em><\/a><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/03\/ja-sam-devojka-lekcije-feminizma-70-ih-za-21-vek\/\">, Endi Radok<\/a><\/p>\r\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1388184\"><em>Vrata percepcije, <\/em>intervju sa Endijem Radokom, Vreme, Sonja \u0106iri<\/a>\u0107<a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1388184\"> <\/a><\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Petrovi\u0107","priredio":"","search_text":"MLADI I MEDIJI Endi Radok govori o tome zbog cega je vazno izucavati omladinske medije ali i kako tom poslu treba pristupiti odnosno kako treba tumaciti rezultate tih istrazivanja Nastoji da odgovori i na pitanja zbog cega drustvo prvenstveno brine zbog uticaja medija na mlade i da li su mladi danas tek bespomocne zrtve medijskih korporacija i politike koju one zastupaju ili im medijska pismenost omogucava da prozru namere kreatora medijskog sadrzaja i iskoriste medijsku paznju u vlastitom interesu Kako mladi reaguju na reklame za alkoholna pica Da li su mediji zaista uzrok masovnih oruzanih napada u skolama Da li su strahovanja zbog uticaja nasilja u medijima na mlade opravdana Ove i druge aktuelne teme u vezi s medijima obradjuju se u knjizi a studentima i istrazivacima daju se dragoceni saveti o izboru predmeta istrazivanja pristupu naucnom radu i strukturisanju medijskih studija Ja sam devojka Lekcije feminizma 70 ih za 21 vek Endi Radok Vrata percepcije intervju sa Endijem Radokom Vreme Sonja Ciric Zasto su mediji bitni Zasto mladi u razmisljanju o medijima zauzimaju tako vazno mesto Kako su sve naucnici shvatali i istrazivali uticaj medija to jest njihovo dejstvo na omladinu Endi Radok","datum_objave":"2015-10-24","kategorija":{"id":14,"naziv":"Multimedia","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:02:36.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Sinteza teorijskog i prakti\u010dnog znanja o savremenim medijima osnova je na kojoj je gra\u0111ena\r\n edicija Multimedia. Ovo je jedinstvena biblioteka, posve\u0107ena temama o dru\u0161tvenoj ulozi,\r\n o na\u010dinu delovanja i organizaciji masovnih medija. Radi se o razli\u010ditim aspektima sagledavanja\r\n medija: politi\u010dkom, pravnom, ekonomskom, obrazovnom, kulturnom, eti\u010dkom, esteti\u010dkom, tr\u017ei\u0161nom i \u017eurnalisti\u010dkom.","image_id":-1,"naziv2":"Novinarstvo, studije medija"},"autori":[{"id":11831,"ime":"Endi Radok","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor je na australijskom Univerzitetu Monaš, bavi se istra\u017eivanjem medija i redovno objavljuje knjige i radove u stru\u010dnim \u010dasopisima, posve\u0107ene nasilju u medijima, politi\u010dkim li\u010dnostima, <em>reality <\/em>televiziji, kampanjama za zdrav \u017eivot, sportu u medijima, teoriji masovnih komunikacija i sli\u010dno. Pre <em>Omladine i medija <\/em>(2013), objavio je i knjige <em>Understanding Audiences <\/em>(2001) i <em>Investigating Audiences <\/em>(2007). Radio je kao predava\u010d na univerzitetima u Sjedinjenim Dr\u017eavama, Velikoj Britaniji, Ju\u017enoj Koreji, Kini i na Novom Zelandu. Me\u0111u omiljenim temama su mu medijska publika, korisnici medija i politika popularne kulture. Trenutno radi na knjizi <em>Exploring Media Research.<\/em> Redovno objavljuje stru\u010dne analize i komentare u svetskim medijima kao što su ABC, BBC, Herald, Metro i sli\u010dni.<br \/> <\/p>","pivot":{"proizvod_id":11832,"autor_id":11831}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-03-12 10:00:00","datum_do":"2025-03-19 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-03-12T16:29:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Borba studenata za slobodu medija inspiriše nas da se vratimo pitanju da li su mladi danas tek bespomo\u0107ne \u017ertve medijskih korporacija, ili im pak, medijska pismenost omogu\u0107ava da prozru namere kreatora sadr\u017eaja i iskoriste medijsku pa\u017enju u vlastitom interesu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-03-12 17:29:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11832,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":502,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":11832,"uuid":"4e43aa49-3d24-4156-8f06-2e3cd374d2b2","collection_name":"slike","name":"12287","file_name":"12287.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":1633875,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":487,"created_at":"2022-07-04T09:10:42.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:03.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/502\/12287.jpg","preview_url":""}]}
U pokušaju da smeste psihijatrijsko znanje i obuku budućih psihijatara direktnije u kontekst savremene biologije, autori skiciraju početke novog intelektualnog okvira za psihijatriju koji polazi iz tekućih bioloških znanja o odnosu uma prema mozgu.
Najznačajnije otkriće Marka Solmsa je otkriće mehanizama sanjanja u prednjem mozgu. Mnogi naučnici su se bavili istraživanjem sanjanja i pre dr Solmsa, ali je on prvi koji je otkrio nešto što je promicalo njegovim prethodnicima. Pre predstavljanja ovog otkrića, on vodi čitaoca na zanimljivo putovanje kroz neurofiziologiju i neuroanatomiju i dalje, kroz svesne i nesvesne procese, kroz tajanstvene puteve pamćenja, kroz egzistencijalno važne sisteme emocija, kroz jezik i njegovu upotrebu u psihoterapiji, sve do genetike i polnih razlika. Ipak, centralno mesto pripada snovima. Autor daje poseban prostor temeljnom neuropsihološkom ispitivanju najzagonetnijeg od svih psihičkih fenomena.
Mark Solms
je neuropsiholog i psihoanalitičar. Težište njegovog neuropsihološkog rada je na moždanim mehanizmima sanjanja. Njegova otkrića su sabrana u knjizi The Neuropsychology of Dreams (1997) i u članku na tu temu, koji je objavljen u časopisu Behavioral & Brain Sciences (2000). Svoja dva interesovanja Solms spaja tako što razvija istraživačke metode sa ciljem da psihoanalitičke teorije i koncepte učini pristupačnim za neuronaučna istraživanja. Najveći deo njegovog dosadašnjeg rada u tom pravcu je opisan u knjizi koju je objavio sa svojom suprugom i koleginicom, Karen Kaplan Solms, Clinical Studies in Neuro-Psychoanalysis (2000). On je i ko-urednik interdisciplinarnog časopisa za psihoanalizu i neuronauke, Neuro – Psychoanalyis.
Oliver Turnbul
je neuropsiholog, školovan na Kembridžu. Veoma je zastupljen u neuronaučnim časopisima, pre svega u radovima koji se bave temama vizuospacijalnih poremećaja, lateralnosti i neuropsiholoških poremećaja koji obuhvataju pogrešna uverenja kao što je anozognozija i konfabulacija. Trenutno je stariji predavač u Centru za kognitivnu neuronauku, Univerziteta u Velsu, u Bangoru. On je i sekretar Međunarodnog neuro – psihoanalitičkog društva i urednik zadužen za pregled istraživanja u interdisciplinarnom časopisu Neuro – Psychoanalyis.
Oliver Saks Predgovor Uvod 1.Upoznavanje s osnovnim pojmovima Dva pristupa u nauci o umu Pomirenje dva pristupa Elementarna anatomija i fiziologija mozga Unutrašnji i spoljašnji svetovi Ukratko o dva izvora informacija Osnove neurofiziologije Osnove neurohemije i psihofarmakologije Metodološki komentar 2. Um i mozak – kako su povezani „Lak“ i „težak“ problem Materijalizam i idealizam Monizam i dualizam Redukcionizam, interakcionizam i druge ?udne stvari Pojavnost Granice znanja Dualni monizam Zašto mozak? Klini?ko-anatomski metod i „uska lokalizacija“ Protivljenje lokalizacionizmu Neke zanimljive veze s psihoanalizom Šta su funkcionalni sistemi? Funkcionalni sistemi i laki problem Duh u mašini: vešta?ka inteligencija Tjuringov test Da li inteligencija ?ini mozak? Um i svest Postoji li ?ove?uljak koji živi u vašoj glavi? Problem spajanja Od kakve je koristi svest? Dakle, šta je to „um“? Ponovno razmatranje nekih metodoloških problema 3. Svest i nesvesno Tiha revolucija Slepo vi?enje Implicitno pam?enje Istraživanja podeljenog mozga Koliki deo mentalnog života je svestan? Korteks: sadržaji (ili kanali) svesti Moždano stablo: nivoi (ili stanja) svesti Šta se opaža svesnim stanjem? Ponovno razmatranje dva izvora informacija Funkcija svesti: integrisanje dva sveta Damazio i Frojd Svest kod mašina i kod drugih sisara Proširena svest Proširena svest i pam?enje Nesvesno Istorijski osvrt na dinami?ko nesvesno Ponovno razmatranje slu?aja Fineasa Gejdža Zaklju?ne napomene109 4. Emocije i motivacija Šta su emocije? Emocije kao opažajni modalitet usmeren ka unutra Mape tela Izražavanje emocija Emocije kod ljudi i drugih životinja Bazi?ne emocije U?enje iz iskustva Ovladavanje afektima 5. Pam?enje i mašta Kodiranje, skladištenje, prizivanje i konsolidacija Kratkotro?no i dugoro?no skladištenje Fiziologija konsolidovanja: ?elije koje zajedno „okidaju“*… Zaboravljanje, potiskivanje i infantilna amnezija Raznolikost pam?enja Semanti?ko pam?enje Proceduralno pam?enje Epizodi?ko pam?enje i svest Ponovno razmatranje zaboravljanja, potiskivanja i infantilne amnezije Poreme?aji prizivanja Drugi tip organizacije pam?enja? Zaboravljanje, potiskivanje i infantilna amnezija – još jednom Frontalni režnjevi, emocije i pam?enje 6. Snovi i halucinacije Teško?e u istraživanju snova REM spavanje Ne-REM snovi Snovi i uzbu?enost Snovi i epilepsija Šta je „primarna pokreta?ka snaga“ procesa sanjanja? Nalazi funkcionalnog snimanja „Sanjaju?i“ mozak i emocionalni mozak Ponovno razmatranje primarne pokreta?ke snage sanjanja Frontalna lobotomija i sanjanje Lekovi i sanjanje Vizuelne oblasti uklju?ene u sanjanje Rezime neurobiologije snova Snovi kao ?uvari spavanja Cenzura sna 7. Genetski i sredinski uticaji na mentalni razvoj „Fobija“ u vezi s genima Dve funkcije gena Funkcija transkripcije gena Šta je „sredina“? Najvažniji periodi u razvoju Polne razlike Završne napomene 8. Re?i i stvari: leva i desna moždana hemisfera Istorijsko poreklo Oblasti mozga u kojima se uo?ava asimetrija hemisfera Asimetrija mentalnih funkcija Psihijatrija, psihoanaliza i asimetrija hemisfera Više o neuroanatomiji jezika Izvan komunikacije Više o neuropsihologiji desne hemisfere Razumevanje sindroma desne hemisfere O sindromu desne hemisfere iz psihoanaliti?ke perspektive Tuga i melanholija Desna hemisfera i ego Završni komentari 9. Self i neurobiologija „le?enja razgovorom“ Ukratko o na?inu na koji um funkcioniše Jezgro svesnosti Spoljni izvori svesnosti Nasle?ena se?anja: osnovne emocije Proširena svest Zna?aj izvršne funkcije Kako funkcioniše izvršni sistem? Šta je psihopatologija? Metapsihologija „le?enja razgovorom“ Neurobiologija „le?enja razgovorom“ Kako funkcioniše le?enje razgovorom? 10. Budu?nost i neuropsihoanaliza Prednosti „objektivne“ nauke Prednosti „subjektivne“ nauke Predrasude protiv neuronauke Kuda dalje? Osnivanje nove discipline Šta se promenilo? ?asopis, kongres, društvo, institut Psihoanaliza ponovo prihva?ena u porodicu nauka Šta možemo da nau?imo iz dijaloga? Preporu?eni metod Višestruka posmatranja Drugi odgovaraju?i metodi „Testiranje“ psihoanaliti?kih teorija Završna razmatranja Bibliografija O autorima Slobodan Nikoli? Re? prevodioca Milan Popov Filozofski ekskurs o neuropsihoanalizi Indeks
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
U pokušaju da smeste psihijatrijsko znanje i obuku budućih psihijatara direktnije u kontekst savremene biologije, autori skiciraju početke novog intelektualnog okvira za psihijatriju koji polazi iz tekućih bioloških znanja o odnosu uma prema mozgu.
Najznačajnije otkriće Marka Solmsa je otkriće mehanizama sanjanja u prednjem mozgu. Mnogi naučnici su se bavili istraživanjem sanjanja i pre dr Solmsa, ali je on prvi koji je otkrio nešto što je promicalo njegovim prethodnicima. Pre predstavljanja ovog otkrića, on vodi čitaoca na zanimljivo putovanje kroz neurofiziologiju i neuroanatomiju i dalje, kroz svesne i nesvesne procese, kroz tajanstvene puteve pamćenja, kroz egzistencijalno važne sisteme emocija, kroz jezik i njegovu upotrebu u psihoterapiji, sve do genetike i polnih razlika. Ipak, centralno mesto pripada snovima. Autor daje poseban prostor temeljnom neuropsihološkom ispitivanju najzagonetnijeg od svih psihičkih fenomena.
Mark Solms
je neuropsiholog i psihoanalitičar. Težište njegovog neuropsihološkog rada je na moždanim mehanizmima sanjanja. Njegova otkrića su sabrana u knjizi The Neuropsychology of Dreams (1997) i u članku na tu temu, koji je objavljen u časopisu Behavioral & Brain Sciences (2000). Svoja dva interesovanja Solms spaja tako što razvija istraživačke metode sa ciljem da psihoanalitičke teorije i koncepte učini pristupačnim za neuronaučna istraživanja. Najveći deo njegovog dosadašnjeg rada u tom pravcu je opisan u knjizi koju je objavio sa svojom suprugom i koleginicom, Karen Kaplan Solms, Clinical Studies in Neuro-Psychoanalysis (2000). On je i ko-urednik interdisciplinarnog časopisa za psihoanalizu i neuronauke, Neuro – Psychoanalyis.
Oliver Turnbul
je neuropsiholog, školovan na Kembridžu. Veoma je zastupljen u neuronaučnim časopisima, pre svega u radovima koji se bave temama vizuospacijalnih poremećaja, lateralnosti i neuropsiholoških poremećaja koji obuhvataju pogrešna uverenja kao što je anozognozija i konfabulacija. Trenutno je stariji predavač u Centru za kognitivnu neuronauku, Univerziteta u Velsu, u Bangoru. On je i sekretar Međunarodnog neuro – psihoanalitičkog društva i urednik zadužen za pregled istraživanja u interdisciplinarnom časopisu Neuro – Psychoanalyis.
Oliver Saks Predgovor
Uvod
1.Upoznavanje s osnovnim pojmovima
Dva pristupa u nauci o umu
Pomirenje dva pristupa
Elementarna anatomija i fiziologija mozga
Unutrašnji i spoljašnji svetovi
Ukratko o dva izvora informacija
Osnove neurofiziologije
Osnove neurohemije i psihofarmakologije
Metodološki komentar
2. Um i mozak – kako su povezani
„Lak“ i „težak“ problem
Materijalizam i idealizam
Monizam i dualizam
Redukcionizam, interakcionizam i druge ?udne stvari
Pojavnost
Granice znanja
Dualni monizam
Zašto mozak?
Klini?ko-anatomski metod i „uska lokalizacija“
Protivljenje lokalizacionizmu
Neke zanimljive veze s psihoanalizom
Šta su funkcionalni sistemi?
Funkcionalni sistemi i laki problem
Duh u mašini: vešta?ka inteligencija
Tjuringov test
Da li inteligencija ?ini mozak?
Um i svest
Postoji li ?ove?uljak koji živi u vašoj glavi?
Problem spajanja
Od kakve je koristi svest?
Dakle, šta je to „um“?
Ponovno razmatranje nekih metodoloških problema
3. Svest i nesvesno
Tiha revolucija
Slepo vi?enje
Implicitno pam?enje
Istraživanja podeljenog mozga
Koliki deo mentalnog života je svestan?
Korteks: sadržaji (ili kanali) svesti
Moždano stablo: nivoi (ili stanja) svesti
Šta se opaža svesnim stanjem?
Ponovno razmatranje dva izvora informacija
Funkcija svesti: integrisanje dva sveta
Damazio i Frojd
Svest kod mašina i kod drugih sisara
Proširena svest
Proširena svest i pam?enje
Nesvesno
Istorijski osvrt na dinami?ko nesvesno
Ponovno razmatranje slu?aja Fineasa Gejdža
Zaklju?ne napomene109
4. Emocije i motivacija
Šta su emocije?
Emocije kao opažajni modalitet usmeren ka unutra
Mape tela
Izražavanje emocija
Emocije kod ljudi i drugih životinja
Bazi?ne emocije
U?enje iz iskustva
Ovladavanje afektima
5. Pam?enje i mašta
Kodiranje, skladištenje, prizivanje i konsolidacija
Kratkotro?no i dugoro?no skladištenje
Fiziologija konsolidovanja: ?elije koje zajedno „okidaju“*…
Zaboravljanje, potiskivanje i infantilna amnezija
Raznolikost pam?enja
Semanti?ko pam?enje
Proceduralno pam?enje
Epizodi?ko pam?enje i svest
Ponovno razmatranje zaboravljanja, potiskivanja i infantilne amnezije
Poreme?aji prizivanja
Drugi tip organizacije pam?enja?
Zaboravljanje, potiskivanje i infantilna amnezija – još jednom
Frontalni režnjevi, emocije i pam?enje
6. Snovi i halucinacije
Teško?e u istraživanju snova
REM spavanje
Ne-REM snovi
Snovi i uzbu?enost
Snovi i epilepsija
Šta je „primarna pokreta?ka snaga“ procesa sanjanja?
Nalazi funkcionalnog snimanja
„Sanjaju?i“ mozak i emocionalni mozak
Ponovno razmatranje primarne pokreta?ke snage sanjanja
Frontalna lobotomija i sanjanje
Lekovi i sanjanje
Vizuelne oblasti uklju?ene u sanjanje
Rezime neurobiologije snova
Snovi kao ?uvari spavanja
Cenzura sna
7. Genetski i sredinski uticaji na mentalni razvoj
„Fobija“ u vezi s genima
Dve funkcije gena
Funkcija transkripcije gena
Šta je „sredina“?
Najvažniji periodi u razvoju
Polne razlike
Završne napomene
8. Re?i i stvari: leva i desna moždana hemisfera
Istorijsko poreklo
Oblasti mozga u kojima se uo?ava asimetrija hemisfera
Asimetrija mentalnih funkcija
Psihijatrija, psihoanaliza i asimetrija hemisfera
Više o neuroanatomiji jezika
Izvan komunikacije
Više o neuropsihologiji desne hemisfere
Razumevanje sindroma desne hemisfere
O sindromu desne hemisfere iz psihoanaliti?ke perspektive
Tuga i melanholija
Desna hemisfera i ego
Završni komentari
9. Self i neurobiologija „le?enja razgovorom“
Ukratko o na?inu na koji um funkcioniše
Jezgro svesnosti
Spoljni izvori svesnosti
Nasle?ena se?anja: osnovne emocije
Proširena svest
Zna?aj izvršne funkcije
Kako funkcioniše izvršni sistem?
Šta je psihopatologija?
Metapsihologija „le?enja razgovorom“
Neurobiologija „le?enja razgovorom“
Kako funkcioniše le?enje razgovorom?
10. Budu?nost i neuropsihoanaliza
Prednosti „objektivne“ nauke
Prednosti „subjektivne“ nauke
Predrasude protiv neuronauke
Kuda dalje?
Osnivanje nove discipline
Šta se promenilo?
?asopis, kongres, društvo, institut
Psihoanaliza ponovo prihva?ena u porodicu nauka
Šta možemo da nau?imo iz dijaloga?
Preporu?eni metod
Višestruka posmatranja
Drugi odgovaraju?i metodi
„Testiranje“ psihoanaliti?kih teorija
Završna razmatranja
Bibliografija
O autorima
Slobodan Nikoli? Re? prevodioca
Milan Popov Filozofski ekskurs o neuropsihoanalizi
Indeks
Godina izdanja : 2019.
Broj strana : 314
Pismo : Lat
Povez : Broširani
Format : 16 x 22
Težina : 500 g
ISBN : 9788671026178
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.