Pravi predmet ove knjige nije nastanak moderne srpske države, već preobražaj društva od tradicionalnog ka modernom. Autorka nudi širi pogled na srpsku istoriju građanskog doba.
Socijalna istorija Srbije 1815–1941 obuhvata istoriju moderne srpske države u periodu liberalno-građanske epohe, od početaka autonomije u okvirima Osmanskog carstva, preko sticanja nezavisnosti i nastanka zajedničke države, 1918. godine. Pri tome, pravi predmet ove knjige nije nastanak moderne srpske države, već preobražaj društva od tradicionalnog ka modernom. Autorka je ponudila širi pogled na srpsku istoriju građanskog doba koji počinje analizom promena u načinu privređivanja, od poljoprivrede do zanatstva tokom XIX veka. U drugoj fazi razvoja, Mari-Žanin Čalić posmatra privredno-političke pretpostavke vremena u kojem je Srbija dobila nezavisnost, kao i ekonomske i političke posledice povezivanja Srbije u sistem svetske privrede. Izlaganje završava prikazivanjem privredno-političkih alternativa u tridesetim godinama prošlog veka i rezultatima industrijalizacije u Srbiji pred početak Drugog svetskog rata. Knjiga je napisana na osnovu bogate izvorne građe i literature i predstavlja vredan prilog ne samo domaćoj istoriografiji, već i drugim društvenim i humanističkim naukama u Srbiji.
Mari-Žanin Čalić
Nemačka istoričarka, studirala je noviju istoriju, istoriju istočne i jugoistočne Evrope, komunikologiju i slavistiku na univerzitetima u Minhenu i Berlinu. Tokom prethodne decenije bavila se naučnim radom i savetničkim poslovima u vladi Savezne Republike Nemačke i Bundestagu. Bila je angažovana u Briselu kao politički savetnik specijalnog koordinatora Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Socijalna istorija Srbije 1815–1941 obuhvata istoriju moderne srpske države u periodu liberalno-građanske epohe, od početaka autonomije u okvirima Osmanskog carstva, preko sticanja nezavisnosti i nastanka zajedničke države, 1918. godine. Pri tome, pravi predmet ove knjige nije nastanak moderne srpske države, već preobražaj društva od tradicionalnog ka modernom. Autorka je ponudila širi pogled na srpsku istoriju građanskog doba koji počinje analizom promena u načinu privređivanja, od poljoprivrede do zanatstva tokom XIX veka. U drugoj fazi razvoja, Mari-Žanin Čalić posmatra privredno-političke pretpostavke vremena u kojem je Srbija dobila nezavisnost, kao i ekonomske i političke posledice povezivanja Srbije u sistem svetske privrede. Izlaganje završava prikazivanjem privredno-političkih alternativa u tridesetim godinama prošlog veka i rezultatima industrijalizacije u Srbiji pred početak Drugog svetskog rata. Knjiga je napisana na osnovu bogate izvorne građe i literature i predstavlja vredan prilog ne samo domaćoj istoriografiji, već i drugim društvenim i humanističkim naukama u Srbiji.
Mari-Žanin Čalić
Nemačka istoričarka, studirala je noviju istoriju, istoriju istočne i jugoistočne Evrope, komunikologiju i slavistiku na univerzitetima u Minhenu i Berlinu. Tokom prethodne decenije bavila se naučnim radom i savetničkim poslovima u vladi Savezne Republike Nemačke i Bundestagu. Bila je angažovana u Briselu kao politički savetnik specijalnog koordinatora Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
Godina izdanja : 2004.
Broj strana : 568
Pismo : ćirilica
Povez : Tvrdi povez
Format : 14,5 x 21
ISBN : 86-7102-139-4
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.