Usmena, alternativna istorija Dragoslava Simića i njegovih gostiju na talasima radio-emisija – sada pretočena u tekstove i zaokružena u knjigu – obogaćena je velikim brojem pojedinačnih doprinosa izvanrednih sadržaja i tema.
Irina Subotić
{"id":48824,"kategorija_id":2,"parent_id":null,"naslov":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","sadrzaj":"<p><strong> <\/strong><\/p>\r\n<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Pr\u0435dg\u043ev\u043er<\/p>\r\n<p>N\u0430p\u043em\u0435n\u0430 prir\u0435\u0111iv\u0430\u010d\u0430<\/p>\r\n<p>I R\u0430tni dn\u0435vnik \u041cilutin\u0430 \u041c. Risti\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435dil\u0430 Dunj\u0430 Duš\u0430ni\u0107<\/em><\/p>\r\n<p>II Z\u0430pisi Dr\u0430g\u043el\u0458ub\u0430 R\u0430nk\u043evi\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435di\u043e D\u0430nil\u043e Š\u0430r\u0435n\u0430c<\/em><\/p>\r\n<p>III D\u043ed\u0430ci<\/p>\r\n<p>\u041edl\u043emci iz r\u0430tn\u043eg dn\u0435vnik\u0430 \u041cilutin\u0430 Risti\u0107\u0430 (1916)<br>\u041cilutin Risti\u0107 (1891–1970)<\/p>\r\n<p>S\u0435\u0107\u0430nj\u0430 B\u043e\u017e\u0430n\u0435 \u0408\u043evi\u0107<\/p>","tezina":334,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":12,"seo_tagovi":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","seo_opis":"<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p><p>Knjiga&nbsp;<em>Smilje i sumpor<\/em>&nbsp;prati sudbine dvojice vr&scaron;njaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914&ndash;1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-03T13:17:02.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"260","isbn":"9788671025454","pismo":"\u0107irilica","format":"19,5 x 12,5","povez":"tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima.<\/p>\r\n<p>Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovi\u0107a i Milutina Risti\u0107a dragoceni su ne samo zato što su, brigom njihovih porodica, sa\u010duvani u celini, ve\u0107 i zato što pokazuju razli\u010dita lica i razli\u010dite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu našli. Rat je Dragoljuba Rankovi\u0107a ostavio invalidom u dvadeset i \u010detvrtoj godini, dok je Milutina Risti\u0107a suo\u010dio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nema\u010dke okupacije u Drugom svetskom ratu. <\/p>\r\n<p>Danas, kada smo suo\u010deni sa \u010dinjenicom da je veliki broj li\u010dnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen, objavljivanje dnevnika se \u010dini dvostruko va\u017enim zadatkom. Prešavši iz okvira porodi\u010dnih istorija u javni prostor, dnevnici ne pru\u017eaju samo uvid u \u017eivot vojnika na Solunskom frontu ili u afri\u010dkim bolnicama nego pokre\u0107u i neka od klju\u010dnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata. Koja su svedo\u010danstva, kada i zašto objavljena, a koja nisu? Kojim svedocima i kakvim se\u0107anjima je dat glas? Kojim tekstovima je publika, u razli\u010ditim periodima, poklanjala pa\u017enju, a kojima nije? I koji su sve kriteriji imali ulogu u odre\u0111ivanju nekog svedo\u010danstva kao vrednog izvora, uzbudljivog štiva ili istinite pri\u010de?<\/p>\r\n<p>Milutin M. Risti\u0107 (1891–1970), ro\u0111en je u selu Turicama kraj \u010ca\u010dka. Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom \u0111a\u010dkom bataljonu, u klasi koja je ostala upam\u0107ena kao klasa „1300 kaplara“. Sa ostacima svog bataljona je prošao Albaniju, da bi, posle boravka na Krfu, bio preba\u010den na Solunski front. Pre\u017eivevši Prvi svetski rat, Risti\u0107 je upisao Pravni fakultet 1921. godine. Posle studija neko vreme je radio kao advokat, da bi se potom zaposlio u dr\u017eavnoj administraciji. Obavljao je slu\u017ebu sreskog na\u010delnika u raznim mestima Kraljevine SHS\/Jugoslavije, doteravši i do polo\u017eaja podbana Vardarske banovine. Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu, Risti\u0107 je dospeo u zarobljeništvo, iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema. Za vreme nema\u010dke okupacije, Risti\u0107 je nastavio da vrši slu\u017ebu sreskog na\u010delnika. Taj period njegovog \u017eivota je obele\u017een raznim kontroverzama, koje su doprinele tome da Risti\u0107, be\u017ee\u0107i od nema\u010dkih vlasti, oslobo\u0111enje do\u010deka u ilegali. Pod optu\u017ebom da je neprijatelj naroda, Risti\u0107 je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u \u010ca\u010dku, da bi ubrzo bio pušten na slobodu. Ostatak \u017eivota je proveo u penziji, borave\u0107i sa suprugom u Loznici. Bio je \u010dlan Udru\u017eenja nosilaca Albanske spomenice.<\/p>\r\n<p>Dragoljub S. Rankovi\u0107 (1894–1936) ro\u0111en je u Beogradu. U leto 1913–1914. godine završio je Prvu beogradsku gimnaziju, ali nije uspeo da polo\u017ei i Viši te\u010dajni ispit. U rat je mobilisan iste godine. Sa\u010duvane stranice njegovog dnevnika po\u010dinju sa dešavanjima na Solunskom frontu. U Gorni\u010devskoj bici, oktobra 1916. godine, na polo\u017eaju „Polog“, Rankovi\u0107 je teško ranjen u nogu. Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata. Uprkos brojnim operacijama, aprila 1918. godine, proglašen je za vojno nesposobnog. U Beograd se vratio aprila 1919. godine, gde je nastavio školovanje. Po polaganju Višeg te\u010dajnog ispita, zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Tokom 1919–1925. godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U me\u0111uvremenu se o\u017eenio i dobio troje dece. Vremenom je napredovao u Ministarstvu, pa je stigao na poziciju višeg savetnika. Istovremeno bio je jedan od aktivnijih \u010dlanova Udru\u017eenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije. Preminuo je 1936. godine u 42. godini.<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=l52ROYUdrpo&t=400s\">Voja Pavlovi\u0107 - Predstavljanje knjige \"Smilje i sumpor - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916-1919.\"<\/a><\/p>","preveo":"","priredio":"Priredili Danilo \u0160arenac,Dunja Du\u0161ani\u0107","search_text":"SMILJE I SUMPOR Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovica i Milutina Ristica dragoceni su ne samo zato sto su brigom njihovih porodica sacuvani u celini vec i zato sto pokazuju razlicita lica i razlicite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu nasli Rat je Dragoljuba Rankovica ostavio invalidom u dvadeset i cetvrtoj godini dok je Milutina Ristica suocio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nemacke okupacije u Drugom svetskom ratu Danas kada smo suoceni sa cinjenicom da je veliki broj licnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen objavljivanje dnevnika se cini dvostruko vaznim zadatkom Presavsi iz okvira porodicnih istorija u javni prostor dnevnici ne pruzaju samo uvid u zivot vojnika na Solunskom frontu ili u africkim bolnicama nego pokrecu i neka od kljucnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata Koja su svedocanstva kada i zasto objavljena a koja nisu Kojim svedocima i kakvim secanjima je dat glas Kojim tekstovima je publika u razlicitim periodima poklanjala paznju a kojima nije I koji su sve kriteriji imali ulogu u odredjivanju nekog svedocanstva kao vrednog izvora uzbudljivog stiva ili istinite price Milutin M Ristic 1891 1970 rodjen je u selu Turicama kraj Cacka Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom djackom bataljonu u klasi koja je ostala upamcena kao klasa 1300 kaplara Sa ostacima svog bataljona je prosao Albaniju da bi posle boravka na Krfu bio prebacen na Solunski front Prezivevsi Prvi svetski rat Ristic je upisao Pravni fakultet 1921 godine Posle studija neko vreme je radio kao advokat da bi se potom zaposlio u drzavnoj administraciji Obavljao je sluzbu sreskog nacelnika u raznim mestima Kraljevine SHS Jugoslavije doteravsi i do polozaja podbana Vardarske banovine Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu Ristic je dospeo u zarobljenistvo iz kojeg je pusten zbog zdravstvenih problema Za vreme nemacke okupacije Ristic je nastavio da vrsi sluzbu sreskog nacelnika Taj period njegovog zivota je obelezen raznim kontroverzama koje su doprinele tome da Ristic bezeci od nemackih vlasti oslobodjenje doceka u ilegali Pod optuzbom da je neprijatelj naroda Ristic je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u Cacku da bi ubrzo bio pusten na slobodu Ostatak zivota je proveo u penziji boraveci sa suprugom u Loznici Bio je clan Udruzenja nosilaca Albanske spomenice Dragoljub S Rankovic 1894 1936 rodjen je u Beogradu U leto 1913 1914 godine zavrsio je Prvu beogradsku gimnaziju ali nije uspeo da polozi i Visi tecajni ispit U rat je mobilisan iste godine Sacuvane stranice njegovog dnevnika pocinju sa desavanjima na Solunskom frontu U Gornicevskoj bici oktobra 1916 godine na polozaju Polog Rankovic je tesko ranjen u nogu Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata Uprkos brojnim operacijama aprila 1918 godine proglasen je za vojno nesposobnog U Beograd se vratio aprila 1919 godine gde je nastavio skolovanje Po polaganju Viseg tecajnog ispita zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja Tokom 1919 1925 godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu U medjuvremenu se ozenio i dobio troje dece Vremenom je napredovao u Ministarstvu pa je stigao na poziciju viseg savetnika Istovremeno bio je jedan od aktivnijih clanova Udruzenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije Preminuo je 1936 godine u 42 godini Voja Pavlovic Predstavljanje knjige Smilje i sumpor Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima","datum_objave":"2016-12-16","kategorija":{"id":2,"naziv":"Klepsidra","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:00:55.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Vrstu bele\u017eenja koju Klepsidra zahvata mo\u017eemo nazvati knji\u017eevno\u0161\u0107u na prelazu,\r\n literaturom bez preciznijih \u017eanrovskih odrednica. Dok sudbina umetnika predstavlja\r\n osnovnu tematsku preokupaciju, istra\u017eivanje teksta i konteksta odre\u0111uje biblioteku\r\n Klepsidra kao hrabru i podjednako otvorenu za svet virtuelne stvarnosti kao i\r\n otkrivanje tajni na mapi neugasivih stvarala\u010dkih vrlina.","image_id":-1,"naziv2":"Eseji, biografije"},"autori":[],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-01 10:00:00","datum_do":"2025-02-08 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-04T16:12:55.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Dnevnici koje su dvojica vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vodili tokom Prvog svetskog rata.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-03 14:17:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":550,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":48824,"uuid":"a06fb6a3-cb08-4b83-b48d-859cc210e314","collection_name":"slike","name":"13058","file_name":"13058.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5721605,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":535,"created_at":"2022-07-04T09:11:23.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:35.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/550\/13058.jpg","preview_url":""}]}
U knjizi Dragoslava Simića sačinjen je sjajan izbor iz bogate zaostavštine višedecenijskog serijala radiofonske emisije „Govori da bih te video“. Sagovornike i teme autor je lično otkrivao, znao da prilagodi svom mediju i realizovao s njima razgovore na raznim geografskim meridijanima, čak i u najtežim vremenima kao što su bile sankcije Ujedinjenih nacija i bombardovanje. Na našu sreću – sačuvao je te istorijske snimke brojnih priča naših znamenitih, ponekad zaboravljenih a često sasvim skromnih likova koji sada, u knjizi, postaju opipljivi doživljaji koji pokrivaju ne samo ceo 20. vek već i široke prostore Balkana, pa i cele Evrope, do Sjedinjenih Američkih Država, Južne Amerike i Australije. Ispričane živim jezikom, autentičnih narečja i iskrenih pobuda, te neponovljive ispovesti nas pozivaju da im se nebrojeno puta vraćamo i da, na izvestan način, ukrštamo ili paralelno pratimo različite životne puteve i neobične sudbine kojima je protkana naša istorija. Nema nevažnog svedočenja, nema malih priča – svako sećanje je dragulj, bilo da dopunjuje neki vakuum u našim (sa)znanjima o velikim ličnostima i istorijskim zbivanjima, bilo da nam otkriva sasvim intimne, emotivno obojene i neponovljive, obične trenutke življenja.
Dragoslav Simić
Dragoslav Simić je dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2, prepoznatljive emisije „Govori da bih te video“. Pokrenuo je 1992. godine autorsku ediciju dokumentarnih emisija u 100 naslova „Knjige koje govore“, prvo na kasetama, potom na nosačima zvuka CD, o ljudima i događajima iz političke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije u 20. veku. Dobitnik je brojnih nagrada Radio Beograda u oblasti dokumentarnog radio-novinarstva: u periodu od 1968. do 2007. Nagrađivan je na Festivalu jugoslovenskog radija u Ohridu za dokumentarne emisije. Objavio je više knjiga: Ženski logor na Golom otoku, u koautorstvu sa Boškom Trifunovićem, (1990) Raskol u eteru, (2006), Autobiografije uživo od Slobodana Jovanovića do danas, knjiga i CD (2007) Dražesni KGB, javi se ( 2009). Sarađivao je na knjizi Šezdeset osma – lične istorije (2008). Pisao je za brojne nedeljne i dnevne novine u SFR Jugoslaviji i Srbiji. Dobitnik je nagrade „Zlatni mikrofon“ RTS za 2007.
Sadržaj
Kako je nastala ova knjiga Glasom pisana istorija 1.Ignjat Cvjetković „Bosanac“ – Priča iz nevremena ili niđe ništa 2.Petar Jović – Preko Rusije i Japanskog mora – na Solunski front 3.Ita Rina – Dražesna Ita Rina 4.Miroslav Nikitović – Na trotoaru preko puta – u kriminalističkoj rubrici Politike (1935/36) 5.Miloš Tošić – Od „Đačkog bataljona“ do Tesle 6.Živadin Stevanović – Gružanin na Svetskoj izložbi u NJujorku 1939. – Susret s Teslom 7.Žarko Popović – Pripreme atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića u Italiji 1933. godine 8.Tomislav Karađorđević – Uspomene 9.Vane Ivanović (Ivan „Vane“ Stefan Ivanović) – Ko je pobedio u Jugoslaviji 10.Dr Anka Matić – „Jugoslovenski španci“ dr Anke Matić – preko Pariza do Jugoslavije (1939–1941) 11.Jovanka Jovanović – Kao u nekom divnom čarobnom snu 12.Vojislav Bubiša Simić – U hotelu „Zanatski dom“ 13.Predrag Cune Gojković – „Moj Filipe brzi vetre, pošto voziš kilometre“ 14.Desimir Tošić – Srbin, Jugosloven i Evropejac 15.Aleksandar Fredi Mošić – Otvorim radio – objava rata 16.Velizar Vučković – Bombardovanje na Stracinu 1941. – Uspomene pilota 17.Mile Miličević – Rat, dete i batine 18.Mina Kovačević – Jozef Šulc u „Majinoj bašti“ 19.Janko Hrkalović – Nacionalizacija knjižara 1948. 20.Miljuša Jovanović – Miljuša s Golog otoka 21.Sreten Božić Vongar – Vongar s Bukulje u Australiji 22.Nikola Kosić – „Vesti“ – informativna emisija iz 1953. godine – Milvoki, SAD 23.Mihajlo Mihajlov – Zatvor za pisca Moskovskih godina 24.Budimir Lončar – O Titu 25.Jugoslav Vlahović – Kontinenti između kažiprsta i palca 26.Ksenija Jovanović – Paradoksi u mom životu 27.Milica Lučić Čavić – Državu ne čine teritorije, državu čine ljudi 28.Jovan Rašković – Tako je govorio Jovan Rašković 29.Matija Bećković – Beseda na Vukovom saboru 1990. 30.Šanji Kelemen – Gde je zemlja Šanjija Kelemena 31.Vlatka Krsmanović – Sudbina Vlatke Krsmanović ili suočavanje s prošlošću 32.Sankcije – Kako sam se popeo na „Durmitor“ u Baltimoru 33.Ljubomir Simović – Dnevnik (1999) 34.Latinka Perović – Da vam skakavci ne pojedu nijedan dan života 35.Dubravka Stojanović – O čemu piše istoričar 36.Raško Dimitrijević – Malo sam pisao, govorio mnogo 37.Ljubiša Rajić – Srbija je intelektualno podeljena 38.Đuro Šušnjić – Dijalog, susret razlika 39.Živica Tucić – Srbi između pravoverja i krivoverja 40.Prekale, selo na prodaju O autoru
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
U knjizi Dragoslava Simića sačinjen je sjajan izbor iz bogate zaostavštine višedecenijskog serijala radiofonske emisije „Govori da bih te video“. Sagovornike i teme autor je lično otkrivao, znao da prilagodi svom mediju i realizovao s njima razgovore na raznim geografskim meridijanima, čak i u najtežim vremenima kao što su bile sankcije Ujedinjenih nacija i bombardovanje. Na našu sreću – sačuvao je te istorijske snimke brojnih priča naših znamenitih, ponekad zaboravljenih a često sasvim skromnih likova koji sada, u knjizi, postaju opipljivi doživljaji koji pokrivaju ne samo ceo 20. vek već i široke prostore Balkana, pa i cele Evrope, do Sjedinjenih Američkih Država, Južne Amerike i Australije. Ispričane živim jezikom, autentičnih narečja i iskrenih pobuda, te neponovljive ispovesti nas pozivaju da im se nebrojeno puta vraćamo i da, na izvestan način, ukrštamo ili paralelno pratimo različite životne puteve i neobične sudbine kojima je protkana naša istorija. Nema nevažnog svedočenja, nema malih priča – svako sećanje je dragulj, bilo da dopunjuje neki vakuum u našim (sa)znanjima o velikim ličnostima i istorijskim zbivanjima, bilo da nam otkriva sasvim intimne, emotivno obojene i neponovljive, obične trenutke življenja.
Dragoslav Simić
Dragoslav Simić je dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2, prepoznatljive emisije „Govori da bih te video“. Pokrenuo je 1992. godine autorsku ediciju dokumentarnih emisija u 100 naslova „Knjige koje govore“, prvo na kasetama, potom na nosačima zvuka CD, o ljudima i događajima iz političke i kulturne istorije Jugoslavije i Srbije u 20. veku.
Dobitnik je brojnih nagrada Radio Beograda u oblasti dokumentarnog radio-novinarstva: u periodu od 1968. do 2007. Nagrađivan je na Festivalu jugoslovenskog radija u Ohridu za dokumentarne emisije.
Objavio je više knjiga: Ženski logor na Golom otoku, u koautorstvu sa Boškom Trifunovićem, (1990) Raskol u eteru, (2006), Autobiografije uživo od Slobodana Jovanovića do danas, knjiga i CD (2007) Dražesni KGB, javi se ( 2009). Sarađivao je na knjizi Šezdeset osma – lične istorije (2008). Pisao je za brojne nedeljne i dnevne novine u SFR Jugoslaviji i Srbiji. Dobitnik je nagrade „Zlatni mikrofon“ RTS za 2007.
Sadržaj
Kako je nastala ova knjiga
Glasom pisana istorija
1.Ignjat Cvjetković „Bosanac“ – Priča iz nevremena ili niđe ništa
2.Petar Jović – Preko Rusije i Japanskog mora – na Solunski front
3.Ita Rina – Dražesna Ita Rina
4.Miroslav Nikitović – Na trotoaru preko puta – u kriminalističkoj rubrici Politike (1935/36)
5.Miloš Tošić – Od „Đačkog bataljona“ do Tesle
6.Živadin Stevanović – Gružanin na Svetskoj izložbi u NJujorku 1939. – Susret s Teslom
7.Žarko Popović – Pripreme atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića u Italiji 1933. godine
8.Tomislav Karađorđević – Uspomene
9.Vane Ivanović (Ivan „Vane“ Stefan Ivanović) – Ko je pobedio u Jugoslaviji
10.Dr Anka Matić – „Jugoslovenski španci“ dr Anke Matić – preko Pariza do Jugoslavije (1939–1941)
11.Jovanka Jovanović – Kao u nekom divnom čarobnom snu
12.Vojislav Bubiša Simić – U hotelu „Zanatski dom“
13.Predrag Cune Gojković – „Moj Filipe brzi vetre, pošto voziš kilometre“
14.Desimir Tošić – Srbin, Jugosloven i Evropejac
15.Aleksandar Fredi Mošić – Otvorim radio – objava rata
16.Velizar Vučković – Bombardovanje na Stracinu 1941. – Uspomene pilota
17.Mile Miličević – Rat, dete i batine
18.Mina Kovačević – Jozef Šulc u „Majinoj bašti“
19.Janko Hrkalović – Nacionalizacija knjižara 1948.
20.Miljuša Jovanović – Miljuša s Golog otoka
21.Sreten Božić Vongar – Vongar s Bukulje u Australiji
22.Nikola Kosić – „Vesti“ – informativna emisija iz 1953. godine – Milvoki, SAD
23.Mihajlo Mihajlov – Zatvor za pisca Moskovskih godina
24.Budimir Lončar – O Titu
25.Jugoslav Vlahović – Kontinenti između kažiprsta i palca
26.Ksenija Jovanović – Paradoksi u mom životu
27.Milica Lučić Čavić – Državu ne čine teritorije, državu čine ljudi
28.Jovan Rašković – Tako je govorio Jovan Rašković
29.Matija Bećković – Beseda na Vukovom saboru 1990.
30.Šanji Kelemen – Gde je zemlja Šanjija Kelemena
31.Vlatka Krsmanović – Sudbina Vlatke Krsmanović ili suočavanje s prošlošću
32.Sankcije – Kako sam se popeo na „Durmitor“ u Baltimoru
33.Ljubomir Simović – Dnevnik (1999)
34.Latinka Perović – Da vam skakavci ne pojedu nijedan dan života
35.Dubravka Stojanović – O čemu piše istoričar
36.Raško Dimitrijević – Malo sam pisao, govorio mnogo
37.Ljubiša Rajić – Srbija je intelektualno podeljena
38.Đuro Šušnjić – Dijalog, susret razlika
39.Živica Tucić – Srbi između pravoverja i krivoverja
40.Prekale, selo na prodaju
O autoru
Godina izdanja : 2018.
Broj strana : 614
Pismo : ćirilica
Povez : Tvrdi povez
Format : 19,5 x 12,5
Težina : 647 g
ISBN : 9788671025843
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.