Medijske industrije ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljale njima.
{"id":48824,"kategorija_id":2,"parent_id":null,"naslov":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","sadrzaj":"<p><strong> <\/strong><\/p>\r\n<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Pr\u0435dg\u043ev\u043er<\/p>\r\n<p>N\u0430p\u043em\u0435n\u0430 prir\u0435\u0111iv\u0430\u010d\u0430<\/p>\r\n<p>I R\u0430tni dn\u0435vnik \u041cilutin\u0430 \u041c. Risti\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435dil\u0430 Dunj\u0430 Duš\u0430ni\u0107<\/em><\/p>\r\n<p>II Z\u0430pisi Dr\u0430g\u043el\u0458ub\u0430 R\u0430nk\u043evi\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435di\u043e D\u0430nil\u043e Š\u0430r\u0435n\u0430c<\/em><\/p>\r\n<p>III D\u043ed\u0430ci<\/p>\r\n<p>\u041edl\u043emci iz r\u0430tn\u043eg dn\u0435vnik\u0430 \u041cilutin\u0430 Risti\u0107\u0430 (1916)<br>\u041cilutin Risti\u0107 (1891–1970)<\/p>\r\n<p>S\u0435\u0107\u0430nj\u0430 B\u043e\u017e\u0430n\u0435 \u0408\u043evi\u0107<\/p>","tezina":334,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":12,"seo_tagovi":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","seo_opis":"<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p><p>Knjiga&nbsp;<em>Smilje i sumpor<\/em>&nbsp;prati sudbine dvojice vr&scaron;njaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914&ndash;1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-03T13:17:02.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"260","isbn":"9788671025454","pismo":"\u0107irilica","format":"19,5 x 12,5","povez":"tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima.<\/p>\r\n<p>Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovi\u0107a i Milutina Risti\u0107a dragoceni su ne samo zato što su, brigom njihovih porodica, sa\u010duvani u celini, ve\u0107 i zato što pokazuju razli\u010dita lica i razli\u010dite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu našli. Rat je Dragoljuba Rankovi\u0107a ostavio invalidom u dvadeset i \u010detvrtoj godini, dok je Milutina Risti\u0107a suo\u010dio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nema\u010dke okupacije u Drugom svetskom ratu. <\/p>\r\n<p>Danas, kada smo suo\u010deni sa \u010dinjenicom da je veliki broj li\u010dnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen, objavljivanje dnevnika se \u010dini dvostruko va\u017enim zadatkom. Prešavši iz okvira porodi\u010dnih istorija u javni prostor, dnevnici ne pru\u017eaju samo uvid u \u017eivot vojnika na Solunskom frontu ili u afri\u010dkim bolnicama nego pokre\u0107u i neka od klju\u010dnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata. Koja su svedo\u010danstva, kada i zašto objavljena, a koja nisu? Kojim svedocima i kakvim se\u0107anjima je dat glas? Kojim tekstovima je publika, u razli\u010ditim periodima, poklanjala pa\u017enju, a kojima nije? I koji su sve kriteriji imali ulogu u odre\u0111ivanju nekog svedo\u010danstva kao vrednog izvora, uzbudljivog štiva ili istinite pri\u010de?<\/p>\r\n<p>Milutin M. Risti\u0107 (1891–1970), ro\u0111en je u selu Turicama kraj \u010ca\u010dka. Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom \u0111a\u010dkom bataljonu, u klasi koja je ostala upam\u0107ena kao klasa „1300 kaplara“. Sa ostacima svog bataljona je prošao Albaniju, da bi, posle boravka na Krfu, bio preba\u010den na Solunski front. Pre\u017eivevši Prvi svetski rat, Risti\u0107 je upisao Pravni fakultet 1921. godine. Posle studija neko vreme je radio kao advokat, da bi se potom zaposlio u dr\u017eavnoj administraciji. Obavljao je slu\u017ebu sreskog na\u010delnika u raznim mestima Kraljevine SHS\/Jugoslavije, doteravši i do polo\u017eaja podbana Vardarske banovine. Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu, Risti\u0107 je dospeo u zarobljeništvo, iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema. Za vreme nema\u010dke okupacije, Risti\u0107 je nastavio da vrši slu\u017ebu sreskog na\u010delnika. Taj period njegovog \u017eivota je obele\u017een raznim kontroverzama, koje su doprinele tome da Risti\u0107, be\u017ee\u0107i od nema\u010dkih vlasti, oslobo\u0111enje do\u010deka u ilegali. Pod optu\u017ebom da je neprijatelj naroda, Risti\u0107 je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u \u010ca\u010dku, da bi ubrzo bio pušten na slobodu. Ostatak \u017eivota je proveo u penziji, borave\u0107i sa suprugom u Loznici. Bio je \u010dlan Udru\u017eenja nosilaca Albanske spomenice.<\/p>\r\n<p>Dragoljub S. Rankovi\u0107 (1894–1936) ro\u0111en je u Beogradu. U leto 1913–1914. godine završio je Prvu beogradsku gimnaziju, ali nije uspeo da polo\u017ei i Viši te\u010dajni ispit. U rat je mobilisan iste godine. Sa\u010duvane stranice njegovog dnevnika po\u010dinju sa dešavanjima na Solunskom frontu. U Gorni\u010devskoj bici, oktobra 1916. godine, na polo\u017eaju „Polog“, Rankovi\u0107 je teško ranjen u nogu. Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata. Uprkos brojnim operacijama, aprila 1918. godine, proglašen je za vojno nesposobnog. U Beograd se vratio aprila 1919. godine, gde je nastavio školovanje. Po polaganju Višeg te\u010dajnog ispita, zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Tokom 1919–1925. godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U me\u0111uvremenu se o\u017eenio i dobio troje dece. Vremenom je napredovao u Ministarstvu, pa je stigao na poziciju višeg savetnika. Istovremeno bio je jedan od aktivnijih \u010dlanova Udru\u017eenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije. Preminuo je 1936. godine u 42. godini.<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=l52ROYUdrpo&t=400s\">Voja Pavlovi\u0107 - Predstavljanje knjige \"Smilje i sumpor - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916-1919.\"<\/a><\/p>","preveo":"","priredio":"Priredili Danilo \u0160arenac,Dunja Du\u0161ani\u0107","search_text":"SMILJE I SUMPOR Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovica i Milutina Ristica dragoceni su ne samo zato sto su brigom njihovih porodica sacuvani u celini vec i zato sto pokazuju razlicita lica i razlicite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu nasli Rat je Dragoljuba Rankovica ostavio invalidom u dvadeset i cetvrtoj godini dok je Milutina Ristica suocio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nemacke okupacije u Drugom svetskom ratu Danas kada smo suoceni sa cinjenicom da je veliki broj licnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen objavljivanje dnevnika se cini dvostruko vaznim zadatkom Presavsi iz okvira porodicnih istorija u javni prostor dnevnici ne pruzaju samo uvid u zivot vojnika na Solunskom frontu ili u africkim bolnicama nego pokrecu i neka od kljucnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata Koja su svedocanstva kada i zasto objavljena a koja nisu Kojim svedocima i kakvim secanjima je dat glas Kojim tekstovima je publika u razlicitim periodima poklanjala paznju a kojima nije I koji su sve kriteriji imali ulogu u odredjivanju nekog svedocanstva kao vrednog izvora uzbudljivog stiva ili istinite price Milutin M Ristic 1891 1970 rodjen je u selu Turicama kraj Cacka Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom djackom bataljonu u klasi koja je ostala upamcena kao klasa 1300 kaplara Sa ostacima svog bataljona je prosao Albaniju da bi posle boravka na Krfu bio prebacen na Solunski front Prezivevsi Prvi svetski rat Ristic je upisao Pravni fakultet 1921 godine Posle studija neko vreme je radio kao advokat da bi se potom zaposlio u drzavnoj administraciji Obavljao je sluzbu sreskog nacelnika u raznim mestima Kraljevine SHS Jugoslavije doteravsi i do polozaja podbana Vardarske banovine Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu Ristic je dospeo u zarobljenistvo iz kojeg je pusten zbog zdravstvenih problema Za vreme nemacke okupacije Ristic je nastavio da vrsi sluzbu sreskog nacelnika Taj period njegovog zivota je obelezen raznim kontroverzama koje su doprinele tome da Ristic bezeci od nemackih vlasti oslobodjenje doceka u ilegali Pod optuzbom da je neprijatelj naroda Ristic je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u Cacku da bi ubrzo bio pusten na slobodu Ostatak zivota je proveo u penziji boraveci sa suprugom u Loznici Bio je clan Udruzenja nosilaca Albanske spomenice Dragoljub S Rankovic 1894 1936 rodjen je u Beogradu U leto 1913 1914 godine zavrsio je Prvu beogradsku gimnaziju ali nije uspeo da polozi i Visi tecajni ispit U rat je mobilisan iste godine Sacuvane stranice njegovog dnevnika pocinju sa desavanjima na Solunskom frontu U Gornicevskoj bici oktobra 1916 godine na polozaju Polog Rankovic je tesko ranjen u nogu Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata Uprkos brojnim operacijama aprila 1918 godine proglasen je za vojno nesposobnog U Beograd se vratio aprila 1919 godine gde je nastavio skolovanje Po polaganju Viseg tecajnog ispita zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja Tokom 1919 1925 godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu U medjuvremenu se ozenio i dobio troje dece Vremenom je napredovao u Ministarstvu pa je stigao na poziciju viseg savetnika Istovremeno bio je jedan od aktivnijih clanova Udruzenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije Preminuo je 1936 godine u 42 godini Voja Pavlovic Predstavljanje knjige Smilje i sumpor Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima","datum_objave":"2016-12-16","kategorija":{"id":2,"naziv":"Klepsidra","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:00:55.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Vrstu bele\u017eenja koju Klepsidra zahvata mo\u017eemo nazvati knji\u017eevno\u0161\u0107u na prelazu,\r\n literaturom bez preciznijih \u017eanrovskih odrednica. Dok sudbina umetnika predstavlja\r\n osnovnu tematsku preokupaciju, istra\u017eivanje teksta i konteksta odre\u0111uje biblioteku\r\n Klepsidra kao hrabru i podjednako otvorenu za svet virtuelne stvarnosti kao i\r\n otkrivanje tajni na mapi neugasivih stvarala\u010dkih vrlina.","image_id":-1,"naziv2":"Eseji, biografije"},"autori":[],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-01 10:00:00","datum_do":"2025-02-08 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-04T16:12:55.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Dnevnici koje su dvojica vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vodili tokom Prvog svetskog rata.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-03 14:17:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":550,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":48824,"uuid":"a06fb6a3-cb08-4b83-b48d-859cc210e314","collection_name":"slike","name":"13058","file_name":"13058.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5721605,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":535,"created_at":"2022-07-04T09:11:23.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:35.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/550\/13058.jpg","preview_url":""}]}
Medijske industrije predstavljaju pojavu koja se dugo rađala i razvijala i dosegla takve razmere da je postala jedan od najvažnijih faktora savremenog društva, koji utiče na skoro sva društvena kretanja. Njihov se uticaj očituje kako na kulturnom, tako i na informacionom, ali i na ekonomskom polju. Možemo slobodno reći da se medijske industrije nalaze danas u središtu kulturnih, društvenih i ekonomskih kretanja. One ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljali njima.
Aleksandar Luj Todorović
Kao inženjer elektrotehnike, proveo je preko četrdeset godina u različitim oblastima radija i televizije. Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je direktor i dekan Međunarodne akademije za radio i televiziju u Montreu, Švajcarska. Predaje na redovnim i doktorskim studijama na univerzitetima u Podgorici, na Cetinju i u Beogradu.
Autor je i koautor većeg broja knjiga i članaka iz oblasti elektronskih medija. Knjiga Umetnost i tehnologije komunikacija objavljena je 2009. godine u ediciji Multimedia. Među priznanjima koje je dobio za svoj rad ističu se zvanje doživotnog istaknutog člana SMPTE-a (Society of Motion Picture and Televizion Engineers), nagrada IBC-a (International Broadcasting Convention) i Velika diploma Zlatnog bora za režiju turističkog filma.
UVOD
ŠTA SU MEDIJSKE INDUSTRIJE Kulturne industrije Šta su medijske industrije – drugi put Javno mnjenje Ko kontoliše medije i koga bi mediji trebalo da kontrolišu Može li se bez manipulacije? Globalizacija Uloga media u globalizaciji Konvergencija
ŠTAMPA – RA?ANJE MASOVNIH MEDIJA Mediji pre medijskih industrija Razvoj štamparstva i štampe Pojava prvih medija Ra?anje masovnih medija Kraj bespogovorne vladavine štampe Štampani mediji i digitalna revolucija
INDUSTRIJA TELEKOMUNIKACIJA Šta su industrije telekomunikacija Telegraf Telefon Monopol ili otvoreno tržište (Telegrafske) Agencije Telekomunikacije kao masovni medij Beži?ne komunikacije Internet – telekomunikacioni sistem ili nova medijska industrija Društvene mreže kao novi masovni medij
FILMSKA INDUSTRIJA Ra?anje filma Ra?anje filmske industrije Film kao paradigma masovne kulture Cenzura i samoregulacija Izazovi filmskoj industriji Filmska industrija danas Indijska filmska industrija - Bolivud Nigerijska filmska industrija – Nolivud Film i izazovi novih tehnologija
RADIOTELEVIZIJSKA INDUSTRIJA Radiotelevizija Radio Televizija Integracije televizijskih sistema
MUZI?KA INDUSTRIJA Muzika pre industrije Muzika kao zanimanje Ra?anje muzi?ke industrije Nosa?i zvuka Uticaj plo?a i gramofona na muziku i muzi?ku industriju Plo?e i pojava radija Tehnološki razvoj nosa?a zvuka Muzi?ka industrija danas
INDUSTRIJA OGLAŠAVANJA Po?etak razvoja industrije oglašavanja Druga faza – pojava velikih oglasnih agencija Tre?a faza - oglasi i motivaciona istraživanja Brend ili robna marka ?etvrta faza – oglasi danas
INDUSTRIJA VIDEO IGARA „Igre i ljudi“ Igre nadmetanja Igre na sre?u Igre mimikrije Igre zanosa i vrtoglavice Stare i nove igre Video igre Oglasi i video igre Razvoj posebnih igara Ugra?eni oglasi Igre na internetu Osnovni delovi industrije
INDUSTRIJA ZABAVE Šire ili uže odre?enje industrije zabave? Pozorište Strip Cirkus Kabare Turizam Magija i ma?ioni?ari Zabavni ili tematski parkovi Diskoteke
UMESTO ZAKLJU?KA Da li smo osu?eni da ponovo budemo nepismeni
BIBLIOGRAFIJA INDEKS
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Medijske industrije predstavljaju pojavu koja se dugo rađala i razvijala i dosegla takve razmere da je postala jedan od najvažnijih faktora savremenog društva, koji utiče na skoro sva društvena kretanja. Njihov se uticaj očituje kako na kulturnom, tako i na informacionom, ali i na ekonomskom polju. Možemo slobodno reći da se medijske industrije nalaze danas u središtu kulturnih, društvenih i ekonomskih kretanja. One ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljali njima.
Aleksandar Luj Todorović
Kao inženjer elektrotehnike, proveo je preko četrdeset godina u različitim oblastima radija i televizije. Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je direktor i dekan Međunarodne akademije za radio i televiziju u Montreu, Švajcarska. Predaje na redovnim i doktorskim studijama na univerzitetima u Podgorici, na Cetinju i u Beogradu.
Autor je i koautor većeg broja knjiga i članaka iz oblasti elektronskih medija. Knjiga Umetnost i tehnologije komunikacija objavljena je 2009. godine u ediciji Multimedia. Među priznanjima koje je dobio za svoj rad ističu se zvanje doživotnog istaknutog člana SMPTE-a (Society of Motion Picture and Televizion Engineers), nagrada IBC-a (International Broadcasting Convention) i Velika diploma Zlatnog bora za režiju turističkog filma.
UVOD
ŠTA SU MEDIJSKE INDUSTRIJE
Kulturne industrije
Šta su medijske industrije – drugi put
Javno mnjenje
Ko kontoliše medije i koga bi mediji trebalo da kontrolišu
Može li se bez manipulacije?
Globalizacija
Uloga media u globalizaciji
Konvergencija
ŠTAMPA – RA?ANJE MASOVNIH MEDIJA
Mediji pre medijskih industrija
Razvoj štamparstva i štampe
Pojava prvih medija
Ra?anje masovnih medija
Kraj bespogovorne vladavine štampe
Štampani mediji i digitalna revolucija
INDUSTRIJA TELEKOMUNIKACIJA
Šta su industrije telekomunikacija
Telegraf
Telefon
Monopol ili otvoreno tržište
(Telegrafske) Agencije
Telekomunikacije kao masovni medij
Beži?ne komunikacije
Internet – telekomunikacioni sistem ili nova medijska industrija
Društvene mreže kao novi masovni medij
FILMSKA INDUSTRIJA
Ra?anje filma
Ra?anje filmske industrije
Film kao paradigma masovne kulture
Cenzura i samoregulacija
Izazovi filmskoj industriji
Filmska industrija danas
Indijska filmska industrija - Bolivud
Nigerijska filmska industrija – Nolivud
Film i izazovi novih tehnologija
RADIOTELEVIZIJSKA INDUSTRIJA
Radiotelevizija
Radio
Televizija
Integracije televizijskih sistema
MUZI?KA INDUSTRIJA
Muzika pre industrije
Muzika kao zanimanje
Ra?anje muzi?ke industrije
Nosa?i zvuka
Uticaj plo?a i gramofona na muziku i muzi?ku industriju
Plo?e i pojava radija
Tehnološki razvoj nosa?a zvuka
Muzi?ka industrija danas
INDUSTRIJA OGLAŠAVANJA
Po?etak razvoja industrije oglašavanja
Druga faza – pojava velikih oglasnih agencija
Tre?a faza - oglasi i motivaciona istraživanja
Brend ili robna marka
?etvrta faza – oglasi danas
INDUSTRIJA VIDEO IGARA
„Igre i ljudi“
Igre nadmetanja
Igre na sre?u
Igre mimikrije
Igre zanosa i vrtoglavice
Stare i nove igre
Video igre
Oglasi i video igre
Razvoj posebnih igara
Ugra?eni oglasi
Igre na internetu
Osnovni delovi industrije
INDUSTRIJA ZABAVE
Šire ili uže odre?enje industrije zabave?
Pozorište
Strip
Cirkus
Kabare
Turizam
Magija i ma?ioni?ari
Zabavni ili tematski parkovi
Diskoteke
UMESTO ZAKLJU?KA
Da li smo osu?eni da ponovo budemo nepismeni
BIBLIOGRAFIJA
INDEKS
Godina izdanja : 2021.
Broj strana : 290
Pismo : Latinica
Povez : Broširani
Format : 23,5 x 16
Težina : 450 g
ISBN : 978-86-7102-635-2
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.