Aleksandar Vranješ, Branimir Stojković, Miroljub Radojković
“…ova studija je ubedljivi, naučno zasnovani pokušaj da se međunarodno komuniciranje iznova kritički preispita i sučeli sa izazovima novih informaciono-komunikacionih tehnologija.” prof. dr Divna Vuksanović
{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
Polazeći od hipoteze da je međunarodno komuniciranje pod uticajem globalizacijskih procesa i savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija doživelo transformaciju u novi oblik, odnosno u globalno komuniciranje, autori nam nude genezu ovog fenomena od nastanka do današnjih (post)modernih vremena.
Radojković, Stojković i Vranješ prvo razmatraju istorijski razvoj i implikacije međunarodnog komuniciranja, kao i metode i medije pomoću kojih se ono razvijalo, a potom analiziraju tehnike, uslove i aktere savremenog međunarodnog komuniciranja, kao i njegov normativni okvir. Osvrćući se na prostornu i vremensku dimenziju ovog oblika komunikacione prakse, vraćajući se nekoliko decenija unazad, autori nas podsećaju na vreme borbe za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak, preispitujući fenomene kao što su kulturni imperijalizam i međunarodna propaganda, a sve kroz prizmu jasno definisanih normi međunarodnog komuniciranja.
Knjiga Međunarodno komuniciranje u informacionom društvu svakako može biti predmet pažnje, ne samo stručne javnosti koja se interesuje za razvoj savremenih oblika komunikacione prakse, nego i šire publike koja želi da razume kako se društvo menja pod uticajima novih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Aleksandar Vranješ
Magistar je političkih nauka, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci i doktorand na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U oblast njegovog interesovanja spadaju političko komuniciranje, politički odnosi s javnošću, javno mnjenje, politička sociologija, kao i uloga savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija u političkim procesima i društvu u celini. Do sada je objavio jednu monografiju i više naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Jedan je od urednika portala NoviPolis.rs.
Branimir Stojković
Redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, posebno aktivan na polju sociologije kulture, sociologije religije i studija komunikacija.
Kao autor potpisao je monografije Evropski kulturni identitet (1993), Kulturna politika evropske integracije (1996) i Identitet i komunikacija (2002). Koautor je studija Kultura i radni život (1982), Kultura mladih radnika (1986), Organizacija kulturnih delatnosti (1990), Kultura – menadžment, animacija, marketing (1994, 1996, 2000, 2003 i 2007), Kulturna prava (1999), Kulturna politika i kulturna raznovrsnost (2004) i Informaciono-komunikacioni sistemi (2004 i 2009). Objavio je preko sedamdeset naučnih radova u domaćim i inostranim naučnim časopisima.
Miroljub Radojković
Redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, sa posebnim interesovanjem za komunikacione sisteme i javno mnjenje. Autor je sledećih naslova: Savremeni informaciono-komunikacioni sistemi (1984), Međunarodno komuniciranje (1987), Podela mišljenja (1997), Osnove komunikologije (koautor Toma Đorđević, drugo izdanje 2005), Komuniciranje, mediji i društvo (koautor Mirko Miletić, prvo izdanje 2005), Medium sindrom (2006) i Informaciono-komunikacioni sistemi (koautor Branimir Stojković, drugo izdanje 2009). Glavni je i odgovorni urednik časopisa za upravljanje komuniciranjem „CM”, koji zajednički izdaju Fakultet političkih nauka u Beogradu i Institut za usmeravanje komunikacija iz Novog Sada.
Uvod 1. Geneza me?unarodnog komuniciranja 2. Prostorna i vremenska dimenzija me?unarodnog komuniciranja 3. Efekti me?unarodnog komuniciranja Obrisi „svetskog sela“ Kulturni imperijalizam – mit ili stvarnost? 4. Borba za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak 5. Me?unarodna propaganda 6. Norme u me?unarodnom komuniciranju Me?unarodno komuniciranje – likovi i tokovi Organizacija Ujedinjenih nacija UNESKO Norme o me?unarodnoj propagandi Evropska unija 7. Sposobnosti za me?unarodno komuniciranje 8. Od me?unarodnog do globalnog komuniciranja Uloga informaciono-komunikacionih tehnologija Globalno komuniciranje i me?unarodno razumevanje Rizici globalnog komuniciranja Literatura Indeks
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Polazeći od hipoteze da je međunarodno komuniciranje pod uticajem globalizacijskih procesa i savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija doživelo transformaciju u novi oblik, odnosno u globalno komuniciranje, autori nam nude genezu ovog fenomena od nastanka do današnjih (post)modernih vremena.
Radojković, Stojković i Vranješ prvo razmatraju istorijski razvoj i implikacije međunarodnog komuniciranja, kao i metode i medije pomoću kojih se ono razvijalo, a potom analiziraju tehnike, uslove i aktere savremenog međunarodnog komuniciranja, kao i njegov normativni okvir. Osvrćući se na prostornu i vremensku dimenziju ovog oblika komunikacione prakse, vraćajući se nekoliko decenija unazad, autori nas podsećaju na vreme borbe za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak, preispitujući fenomene kao što su kulturni imperijalizam i međunarodna propaganda, a sve kroz prizmu jasno definisanih normi međunarodnog komuniciranja.
Knjiga Međunarodno komuniciranje u informacionom društvu svakako može biti predmet pažnje, ne samo stručne javnosti koja se interesuje za razvoj savremenih oblika komunikacione prakse, nego i šire publike koja želi da razume kako se društvo menja pod uticajima novih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Aleksandar Vranješ
Magistar je političkih nauka, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci i doktorand na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U oblast njegovog interesovanja spadaju političko komuniciranje, politički odnosi s javnošću, javno mnjenje, politička sociologija, kao i uloga savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija u političkim procesima i društvu u celini. Do sada je objavio jednu monografiju i više naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Jedan je od urednika portala NoviPolis.rs.
Branimir Stojković
Redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, posebno aktivan na polju sociologije kulture, sociologije religije i studija komunikacija.
Kao autor potpisao je monografije Evropski kulturni identitet (1993), Kulturna politika evropske integracije (1996) i Identitet i komunikacija (2002). Koautor je studija Kultura i radni život (1982), Kultura mladih radnika (1986), Organizacija kulturnih delatnosti (1990), Kultura – menadžment, animacija, marketing (1994, 1996, 2000, 2003 i 2007), Kulturna prava (1999), Kulturna politika i kulturna raznovrsnost (2004) i Informaciono-komunikacioni sistemi (2004 i 2009). Objavio je preko sedamdeset naučnih radova u domaćim i inostranim naučnim časopisima.
Miroljub Radojković
Redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, sa posebnim interesovanjem za komunikacione sisteme i javno mnjenje. Autor je sledećih naslova: Savremeni informaciono-komunikacioni sistemi (1984), Međunarodno komuniciranje (1987), Podela mišljenja (1997), Osnove komunikologije (koautor Toma Đorđević, drugo izdanje 2005), Komuniciranje, mediji i društvo (koautor Mirko Miletić, prvo izdanje 2005), Medium sindrom (2006) i Informaciono-komunikacioni sistemi (koautor Branimir Stojković, drugo izdanje 2009). Glavni je i odgovorni urednik časopisa za upravljanje komuniciranjem „CM”, koji zajednički izdaju Fakultet političkih nauka u Beogradu i Institut za usmeravanje komunikacija iz Novog Sada.
Uvod
1. Geneza me?unarodnog komuniciranja
2. Prostorna i vremenska dimenzija me?unarodnog komuniciranja
3. Efekti me?unarodnog komuniciranja
Obrisi „svetskog sela“
Kulturni imperijalizam – mit ili stvarnost?
4. Borba za novi svetski informacioni i komunikacioni poredak
5. Me?unarodna propaganda
6. Norme u me?unarodnom komuniciranju
Me?unarodno komuniciranje – likovi i tokovi
Organizacija Ujedinjenih nacija
UNESKO
Norme o me?unarodnoj propagandi
Evropska unija
7. Sposobnosti za me?unarodno komuniciranje
8. Od me?unarodnog do globalnog komuniciranja
Uloga informaciono-komunikacionih tehnologija
Globalno komuniciranje i me?unarodno razumevanje
Rizici globalnog komuniciranja
Literatura
Indeks
Godina izdanja : 2015.
Broj strana : 196
Pismo : Latinica
Povez : Broširani povez
Format : 16 x 24
Težina : 328 g
ISBN : 978-86-7102-480-8
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.