Namenjena svima onima koji žele da se sa video-igrama upoznaju na stručni način, da razumeju pojavu izvan novinarskog senzacionalizma, nipodaštavanja, medijske pomame i moralne panike.
{"id":48824,"kategorija_id":2,"parent_id":null,"naslov":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","sadrzaj":"<p><strong> <\/strong><\/p>\r\n<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Pr\u0435dg\u043ev\u043er<\/p>\r\n<p>N\u0430p\u043em\u0435n\u0430 prir\u0435\u0111iv\u0430\u010d\u0430<\/p>\r\n<p>I R\u0430tni dn\u0435vnik \u041cilutin\u0430 \u041c. Risti\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435dil\u0430 Dunj\u0430 Duš\u0430ni\u0107<\/em><\/p>\r\n<p>II Z\u0430pisi Dr\u0430g\u043el\u0458ub\u0430 R\u0430nk\u043evi\u0107\u0430<br><em>Prir\u0435di\u043e D\u0430nil\u043e Š\u0430r\u0435n\u0430c<\/em><\/p>\r\n<p>III D\u043ed\u0430ci<\/p>\r\n<p>\u041edl\u043emci iz r\u0430tn\u043eg dn\u0435vnik\u0430 \u041cilutin\u0430 Risti\u0107\u0430 (1916)<br>\u041cilutin Risti\u0107 (1891–1970)<\/p>\r\n<p>S\u0435\u0107\u0430nj\u0430 B\u043e\u017e\u0430n\u0435 \u0408\u043evi\u0107<\/p>","tezina":334,"cena":880,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":12,"seo_tagovi":"SMILJE I SUMPOR - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916\u20131919","seo_opis":"<p><strong>&nbsp;<\/strong><\/p><p>Knjiga&nbsp;<em>Smilje i sumpor<\/em>&nbsp;prati sudbine dvojice vr&scaron;njaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914&ndash;1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-03T13:17:02.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"260","isbn":"9788671025454","pismo":"\u0107irilica","format":"19,5 x 12,5","povez":"tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 440}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Dnevnici dvojice vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vo\u0111eni tokom Prvog svetskog rata.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-08 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-01 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-03T13:17:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-03 14:17:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 440}}","cena_popust":440,"o_knjizi":"<p>Knjiga <em>Smilje i sumpor<\/em> prati sudbine dvojice vršnjaka koji su mobilisani u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914–1915. godine i koji su, prolaze\u0107i kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji, bele\u017eili svoje do\u017eivljaje u dnevnicima.<\/p>\r\n<p>Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovi\u0107a i Milutina Risti\u0107a dragoceni su ne samo zato što su, brigom njihovih porodica, sa\u010duvani u celini, ve\u0107 i zato što pokazuju razli\u010dita lica i razli\u010dite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu našli. Rat je Dragoljuba Rankovi\u0107a ostavio invalidom u dvadeset i \u010detvrtoj godini, dok je Milutina Risti\u0107a suo\u010dio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nema\u010dke okupacije u Drugom svetskom ratu. <\/p>\r\n<p>Danas, kada smo suo\u010deni sa \u010dinjenicom da je veliki broj li\u010dnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen, objavljivanje dnevnika se \u010dini dvostruko va\u017enim zadatkom. Prešavši iz okvira porodi\u010dnih istorija u javni prostor, dnevnici ne pru\u017eaju samo uvid u \u017eivot vojnika na Solunskom frontu ili u afri\u010dkim bolnicama nego pokre\u0107u i neka od klju\u010dnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata. Koja su svedo\u010danstva, kada i zašto objavljena, a koja nisu? Kojim svedocima i kakvim se\u0107anjima je dat glas? Kojim tekstovima je publika, u razli\u010ditim periodima, poklanjala pa\u017enju, a kojima nije? I koji su sve kriteriji imali ulogu u odre\u0111ivanju nekog svedo\u010danstva kao vrednog izvora, uzbudljivog štiva ili istinite pri\u010de?<\/p>\r\n<p>Milutin M. Risti\u0107 (1891–1970), ro\u0111en je u selu Turicama kraj \u010ca\u010dka. Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom \u0111a\u010dkom bataljonu, u klasi koja je ostala upam\u0107ena kao klasa „1300 kaplara“. Sa ostacima svog bataljona je prošao Albaniju, da bi, posle boravka na Krfu, bio preba\u010den na Solunski front. Pre\u017eivevši Prvi svetski rat, Risti\u0107 je upisao Pravni fakultet 1921. godine. Posle studija neko vreme je radio kao advokat, da bi se potom zaposlio u dr\u017eavnoj administraciji. Obavljao je slu\u017ebu sreskog na\u010delnika u raznim mestima Kraljevine SHS\/Jugoslavije, doteravši i do polo\u017eaja podbana Vardarske banovine. Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu, Risti\u0107 je dospeo u zarobljeništvo, iz kojeg je pušten zbog zdravstvenih problema. Za vreme nema\u010dke okupacije, Risti\u0107 je nastavio da vrši slu\u017ebu sreskog na\u010delnika. Taj period njegovog \u017eivota je obele\u017een raznim kontroverzama, koje su doprinele tome da Risti\u0107, be\u017ee\u0107i od nema\u010dkih vlasti, oslobo\u0111enje do\u010deka u ilegali. Pod optu\u017ebom da je neprijatelj naroda, Risti\u0107 je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u \u010ca\u010dku, da bi ubrzo bio pušten na slobodu. Ostatak \u017eivota je proveo u penziji, borave\u0107i sa suprugom u Loznici. Bio je \u010dlan Udru\u017eenja nosilaca Albanske spomenice.<\/p>\r\n<p>Dragoljub S. Rankovi\u0107 (1894–1936) ro\u0111en je u Beogradu. U leto 1913–1914. godine završio je Prvu beogradsku gimnaziju, ali nije uspeo da polo\u017ei i Viši te\u010dajni ispit. U rat je mobilisan iste godine. Sa\u010duvane stranice njegovog dnevnika po\u010dinju sa dešavanjima na Solunskom frontu. U Gorni\u010devskoj bici, oktobra 1916. godine, na polo\u017eaju „Polog“, Rankovi\u0107 je teško ranjen u nogu. Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata. Uprkos brojnim operacijama, aprila 1918. godine, proglašen je za vojno nesposobnog. U Beograd se vratio aprila 1919. godine, gde je nastavio školovanje. Po polaganju Višeg te\u010dajnog ispita, zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Tokom 1919–1925. godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. U me\u0111uvremenu se o\u017eenio i dobio troje dece. Vremenom je napredovao u Ministarstvu, pa je stigao na poziciju višeg savetnika. Istovremeno bio je jedan od aktivnijih \u010dlanova Udru\u017eenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije. Preminuo je 1936. godine u 42. godini.<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=l52ROYUdrpo&t=400s\">Voja Pavlovi\u0107 - Predstavljanje knjige \"Smilje i sumpor - Dva vojni\u010dka dnevnika 1916-1919.\"<\/a><\/p>","preveo":"","priredio":"Priredili Danilo \u0160arenac,Dunja Du\u0161ani\u0107","search_text":"SMILJE I SUMPOR Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima Do sada neobjavljeni dnevnici Dragoljuba Rankovica i Milutina Ristica dragoceni su ne samo zato sto su brigom njihovih porodica sacuvani u celini vec i zato sto pokazuju razlicita lica i razlicite posledice koje je Prvi svetski rat imao za sasvim mlade ljude koji su se u njemu nasli Rat je Dragoljuba Rankovica ostavio invalidom u dvadeset i cetvrtoj godini dok je Milutina Ristica suocio sa prizorima stradanja koji su uticali na njegove odluke za vreme nemacke okupacije u Drugom svetskom ratu Danas kada smo suoceni sa cinjenicom da je veliki broj licnih zapisa iz Prvog svetskog rata nepovratno izgubljen objavljivanje dnevnika se cini dvostruko vaznim zadatkom Presavsi iz okvira porodicnih istorija u javni prostor dnevnici ne pruzaju samo uvid u zivot vojnika na Solunskom frontu ili u africkim bolnicama nego pokrecu i neka od kljucnih pitanja za razumevanje istorije Prvog svetskog rata Koja su svedocanstva kada i zasto objavljena a koja nisu Kojim svedocima i kakvim secanjima je dat glas Kojim tekstovima je publika u razlicitim periodima poklanjala paznju a kojima nije I koji su sve kriteriji imali ulogu u odredjivanju nekog svedocanstva kao vrednog izvora uzbudljivog stiva ili istinite price Milutin M Ristic 1891 1970 rodjen je u selu Turicama kraj Cacka Po izbijanju Prvog svetskog rata bio je mobilisan u Skopskom djackom bataljonu u klasi koja je ostala upamcena kao klasa 1300 kaplara Sa ostacima svog bataljona je prosao Albaniju da bi posle boravka na Krfu bio prebacen na Solunski front Prezivevsi Prvi svetski rat Ristic je upisao Pravni fakultet 1921 godine Posle studija neko vreme je radio kao advokat da bi se potom zaposlio u drzavnoj administraciji Obavljao je sluzbu sreskog nacelnika u raznim mestima Kraljevine SHS Jugoslavije doteravsi i do polozaja podbana Vardarske banovine Posle kapitulacije Kraljevine u Drugom svetskom ratu Ristic je dospeo u zarobljenistvo iz kojeg je pusten zbog zdravstvenih problema Za vreme nemacke okupacije Ristic je nastavio da vrsi sluzbu sreskog nacelnika Taj period njegovog zivota je obelezen raznim kontroverzama koje su doprinele tome da Ristic bezeci od nemackih vlasti oslobodjenje doceka u ilegali Pod optuzbom da je neprijatelj naroda Ristic je kratko vreme proveo u zatvoru OZNE u Cacku da bi ubrzo bio pusten na slobodu Ostatak zivota je proveo u penziji boraveci sa suprugom u Loznici Bio je clan Udruzenja nosilaca Albanske spomenice Dragoljub S Rankovic 1894 1936 rodjen je u Beogradu U leto 1913 1914 godine zavrsio je Prvu beogradsku gimnaziju ali nije uspeo da polozi i Visi tecajni ispit U rat je mobilisan iste godine Sacuvane stranice njegovog dnevnika pocinju sa desavanjima na Solunskom frontu U Gornicevskoj bici oktobra 1916 godine na polozaju Polog Rankovic je tesko ranjen u nogu Evakuisan je za Afriku gde je proveo ostatak rata Uprkos brojnim operacijama aprila 1918 godine proglasen je za vojno nesposobnog U Beograd se vratio aprila 1919 godine gde je nastavio skolovanje Po polaganju Viseg tecajnog ispita zaposlio se u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja Tokom 1919 1925 godine studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu U medjuvremenu se ozenio i dobio troje dece Vremenom je napredovao u Ministarstvu pa je stigao na poziciju viseg savetnika Istovremeno bio je jedan od aktivnijih clanova Udruzenja ratnih invalida Kraljevine Jugoslavije Preminuo je 1936 godine u 42 godini Voja Pavlovic Predstavljanje knjige Smilje i sumpor Dva vojnicka dnevnika 1916 1919 Knjiga Smilje i sumpor prati sudbine dvojice vrsnjaka koji su mobilisani u cuvene djacke bataljone 1914 1915 godine i koji su prolazeci kroz neka od najgorih iskustava Prvog svetskog rata u Srbiji belezili svoje dozivljaje u dnevnicima","datum_objave":"2016-12-16","kategorija":{"id":2,"naziv":"Klepsidra","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:00:55.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Vrstu bele\u017eenja koju Klepsidra zahvata mo\u017eemo nazvati knji\u017eevno\u0161\u0107u na prelazu,\r\n literaturom bez preciznijih \u017eanrovskih odrednica. Dok sudbina umetnika predstavlja\r\n osnovnu tematsku preokupaciju, istra\u017eivanje teksta i konteksta odre\u0111uje biblioteku\r\n Klepsidra kao hrabru i podjednako otvorenu za svet virtuelne stvarnosti kao i\r\n otkrivanje tajni na mapi neugasivih stvarala\u010dkih vrlina.","image_id":-1,"naziv2":"Eseji, biografije"},"autori":[],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-01 10:00:00","datum_do":"2025-02-08 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-04T16:12:55.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Dnevnici koje su dvojica vršnjaka mobilisanih u \u010duvene \u0111a\u010dke bataljone 1914-1915, vodili tokom Prvog svetskog rata.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-03 14:17:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":48824,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":550,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":48824,"uuid":"a06fb6a3-cb08-4b83-b48d-859cc210e314","collection_name":"slike","name":"13058","file_name":"13058.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5721605,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":535,"created_at":"2022-07-04T09:11:23.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:35.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/550\/13058.jpg","preview_url":""}]}
Video-igre su deo svakodnevice ogromnog broja ljudi, koji se svakim danom povećava, te je stoga razumevanje samih igara, kao i odnosa proizvođača i igrača prema njima, među sobom i prema svetu u celini, neophodno za razumevanje savremenog života i globalne kulture. Zbog toga ova knjiga ispunjava veliku prazninu koja je do sada postojala u domaćoj (ne samo) naučnoj produkciji i veliki prvi korak u procesu razumevanja do sada neprepoznate/nepoznate savremenosti.
prof. dr Ljiljana Gavrilović
Pojava, a potom i ekspanzija video-igara nesumnjivo su obeležile drugu polovinu XX i početak XXI veka. Potreba da se njihovo proučavanje razvije u posebnu, interdisciplinarnu oblast koja obuhvata široku lepezu društvenih i humanističkih nauka poput studija medija, kulture, televizije, književnosti i filma, sociologije, antropologije, psihologije, predagogije, ali i kompjuterskih nauka sve je veća.
Studija Manojla Maravića pruža sveobuhvatan uvid u nastanak i razvoj video-igara – od mehaničkih igara i flipera, preko konzola, Tetrisa, Sonika i Maria, sve do pravih pucača, igara za telo i revolucije kežual igara.
Namenjena svima onima koji žele da se sa video-igrama upoznaju na stručni način, da razumeju pojavu izvan novinarskog senzacionalizma, nipodaštavanja, medijske pomame i moralne panike.
Manojlo Maravić
Profesor je teorije medija, istorije video-igara, studija video-igara i medija masovne komunikacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Objavio je disertaciju Kritika politike i fenomenologije video-igara (2011) i veći broj tekstova iz oblasti teorije video-igara i vizuelne kulture. Profesionalnu karijeru započeo u oblasti umetnosti vajarstva, a naučnom radu posvećuje se nakon završetka interdisciplinarnih doktorskih studija Teorije umetnosti i medija. Bio je urednik Zbornika radova Akademije umetnosti (2013–2015). Rukovodio projektom Analiza industrije video-igara u Srbiji: ka novim zvanjima i obrazovnim profilima (konferencija Game Development & Education – GEDU 2016), na čijim rezultatima se zasniva kurikulum akreditovanog studijskog programa Dizajna video-igara na Akademiji umetnosti. Osnivač je prve naučne konferencije iz oblasti video-igara pod nazivom Studije video-igara (SVI 2021).
Sadržajjjj
Uvod
Zašto je istorija „totalna”?
Zašto su igre „video”? 1. Igranje s tehnologijom
Praistorija video-igara
Mehani?ke i elektromehani?ke igre
Fliper
Kompjuterske igre kao protovideo-igre
Predindustrijsko doba – Tenis za dvoje i Svemirski rat! 2. Nastanak industrije video-igara
Odisej i Odiseja
Nastanak Atarija
Epoha Ponga
Posle Ponga
Nove kompanije u industriji i po?etak koriš?enja mikroprocesora 3. Zlatno doba VCS i Bušnelov odlazak
Nastanak ru?nih konzola i prvi „rat ku?nih konzola”
Povratak arkadnih igara i vektorska grafika
Pobuna autora
Na po?etku beše žuti krug Donki kong i uspon Nintenda
Vrhunac arkadnih igara
Igre za VCS 4. Godine velike krize
Atari na nizbrdici
Igre na laserskom disku
Posledice velike krize 5. Uspon kompjuterskih igara
Internet pre interneta i po?eci onlajn igranja
Tekstualne avanture i RPG
Po?eci ku?nih ra?unara
Velika avantura
Ra?unari za mase
Video-igre su umetnost
Nova generacija šesnaestobitnih ra?unara – PC, Mekintoš i Amiga 6. Novi preporod industrije
Robot spasava industriju
Prva zvezda video-igara
Nintendova društvena dominacija
Nintendova poslovna politika i pokušaji otpora
Igre za NES
Povratak konkurencije na tržištu konzola Tetris – poslednja hladnoratovska pri?a
Razvoj video-igara u Evropi 7. Veliki rat konzolama
Segin uspon – Genezis Sonik vs. Mario
Virtuelne, korporativne i politi?ke borila?ke igre
Ra?anje pete generacije ku?nih konzola i Atarijeva „smrt”
Ulazak Sonija u industriju
Plejstejšn u prednosti 8. Vreme diskova i multimedije
Nove avanture i uspon kompjuterskih igara
Razvoj žanra FPS
Pravi puca?i
Internet, multimedijalne konzole i E3 1998.
Nastanak strategija u realnom vremenu
Kraj XX veka 9. Video-igre po?etkom XXI veka
Simulacija života i otvoreni svet
Onlajn virtuelni svetovi
Igre za telo
Revolucija kežual igara
Indi
Nastavak…
Literatura
Koriš?ene fotografije
Indeks asldasldasldaskl
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Video-igre su deo svakodnevice ogromnog broja ljudi, koji se svakim danom povećava, te je stoga razumevanje samih igara, kao i odnosa proizvođača i igrača prema njima, među sobom i prema svetu u celini, neophodno za razumevanje savremenog života i globalne kulture. Zbog toga ova knjiga ispunjava veliku prazninu koja je do sada postojala u domaćoj (ne samo) naučnoj produkciji i veliki prvi korak u procesu razumevanja do sada neprepoznate/nepoznate savremenosti.
prof. dr Ljiljana Gavrilović
Pojava, a potom i ekspanzija video-igara nesumnjivo su obeležile drugu polovinu XX i početak XXI veka. Potreba da se njihovo proučavanje razvije u posebnu, interdisciplinarnu oblast koja obuhvata široku lepezu društvenih i humanističkih nauka poput studija medija, kulture, televizije, književnosti i filma, sociologije, antropologije, psihologije, predagogije, ali i kompjuterskih nauka sve je veća.
Studija Manojla Maravića pruža sveobuhvatan uvid u nastanak i razvoj video-igara – od mehaničkih igara i flipera, preko konzola, Tetrisa, Sonika i Maria, sve do pravih pucača, igara za telo i revolucije kežual igara.
Namenjena svima onima koji žele da se sa video-igrama upoznaju na stručni način, da razumeju pojavu izvan novinarskog senzacionalizma, nipodaštavanja, medijske pomame i moralne panike.
Manojlo Maravić
Profesor je teorije medija, istorije video-igara, studija video-igara i medija masovne komunikacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Objavio je disertaciju Kritika politike i fenomenologije video-igara (2011) i veći broj tekstova iz oblasti teorije video-igara i vizuelne kulture. Profesionalnu karijeru započeo u oblasti umetnosti vajarstva, a naučnom radu posvećuje se nakon završetka interdisciplinarnih doktorskih studija Teorije umetnosti i medija. Bio je urednik Zbornika radova Akademije umetnosti (2013–2015). Rukovodio projektom Analiza industrije video-igara u Srbiji: ka novim zvanjima i obrazovnim profilima (konferencija Game Development & Education – GEDU 2016), na čijim rezultatima se zasniva kurikulum akreditovanog studijskog programa Dizajna video-igara na Akademiji umetnosti. Osnivač je prve naučne konferencije iz oblasti video-igara pod nazivom Studije video-igara (SVI 2021).
Sadržajjjj
Uvod
Zašto je istorija „totalna”?
Zašto su igre „video”?
1. Igranje s tehnologijom
Praistorija video-igara
Mehani?ke i elektromehani?ke igre
Fliper
Kompjuterske igre kao protovideo-igre
Predindustrijsko doba – Tenis za dvoje i Svemirski rat!
2. Nastanak industrije video-igara
Odisej i Odiseja
Nastanak Atarija
Epoha Ponga
Posle Ponga
Nove kompanije u industriji i po?etak koriš?enja mikroprocesora
3. Zlatno doba
VCS i Bušnelov odlazak
Nastanak ru?nih konzola i prvi „rat ku?nih konzola”
Povratak arkadnih igara i vektorska grafika
Pobuna autora
Na po?etku beše žuti krug
Donki kong i uspon Nintenda
Vrhunac arkadnih igara
Igre za VCS
4. Godine velike krize
Atari na nizbrdici
Igre na laserskom disku
Posledice velike krize
5. Uspon kompjuterskih igara
Internet pre interneta i po?eci onlajn igranja
Tekstualne avanture i RPG
Po?eci ku?nih ra?unara
Velika avantura
Ra?unari za mase
Video-igre su umetnost
Nova generacija šesnaestobitnih ra?unara – PC, Mekintoš i Amiga
6. Novi preporod industrije
Robot spasava industriju
Prva zvezda video-igara
Nintendova društvena dominacija
Nintendova poslovna politika i pokušaji otpora
Igre za NES
Povratak konkurencije na tržištu konzola
Tetris – poslednja hladnoratovska pri?a
Razvoj video-igara u Evropi
7. Veliki rat konzolama
Segin uspon – Genezis
Sonik vs. Mario
Virtuelne, korporativne i politi?ke borila?ke igre
Ra?anje pete generacije ku?nih konzola i Atarijeva „smrt”
Ulazak Sonija u industriju
Plejstejšn u prednosti
8. Vreme diskova i multimedije
Nove avanture i uspon kompjuterskih igara
Razvoj žanra FPS
Pravi puca?i
Internet, multimedijalne konzole i E3 1998.
Nastanak strategija u realnom vremenu
Kraj XX veka
9. Video-igre po?etkom XXI veka
Simulacija života i otvoreni svet
Onlajn virtuelni svetovi
Igre za telo
Revolucija kežual igara
Indi
Nastavak…
Literatura
Koriš?ene fotografije
Indeks
asldasldasldaskl
asdasd
Godina izdanja : 2022.
Broj strana : 378
Pismo : Latinica
Povez : Broširani
Format : 24 x 16
Težina : 587 g
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.