MANČIĆ I MATEUS ZA DRŽAVNO DIZANJE KULTURE

07.09.2015.

Da li je moguće da se diže prašina i oko knjiga? Da, kada biblioteke od državnih para otkupe knjige popularnih pevačica, estradnih ličnosti i fudbalera. I baš je danas Pančevo bilo domaćin skupa bibliotekara i izdavača, pa i Komisije za otkup knjiga, koja takvu pojavu pravda brzinom, pa i željom čitalaca. S druge strane, pitanje je da li državne pare treba da se troše za izdanja koja su popularna i vrlo malo služe dizanju kulturnog nivoa naroda.

Sto miliona dinara država je preko Ministarstva kulture u martu ponudila bibliotekama za otkup knjiga. Za odabir knjiga izabrana je i Komisija, da bi posle nekoliko meseci u javnosti pukla priča da su za dizanje kulturnog nivoa naroda kupljene i knjige Suzane Mančić i Marije Šerifović, biografije Matije Kežmana, Lotara Mateusa, Aleksa Fergusona ili knjige Dejana Lučića, pa i naslovi kao što je „Zmajeva dijeta“. Izdavači su burno reagovali, a na okruglom stolu koji je organizovan u pančevačkoj Biblioteci njihov predsednik Zoran Hamović istakao je da državne pare treba da budu instrument kulturne politike i javnog interesa, a ne za, kako je rekao, nestručno i neodgovorno popunjavanje bibliotečkih fondova.

“Zajednica nema prava da se prema budžetskom novcu raskošno ponaša, da udovoljava onoj vrsti interesa koja donosi ili useljava u biblioteke nevrednosti. Nismo protiv čitanja čak ni u samoj biblioteci, ali jesmo, kao Udruženje, protiv nabavke knjiga koje su „označene“. Znamo svi vrlo dobro koje su knjige nedovoljno pozicionirane vrednosti ili problematične vrednosti, koje ne bi trebalo da budu useljene u fond biblioteka” -  istakao je predsednik Udruženja Zoran Hamović.

Milan Vlajčić, koji je bio na čelu Komisije, na okruglom stolu u pančevačkoj Biblioteci, kao opravdanje ovakvog izbora naveo je da je rad Komisije bio „skoro partizanski“. Po njegovim rečima, razlog je i taj što je u roku od šest dana trebalo pregledati 3.528 naslova i izabrati pogodne za otkup, pa je ispalo da su za svaku knjigu imali manje od deset minuta.

“Ministar je uspeo da obezbedi fond i rekao da za šest dana treba da iskoristimo fond koji je ponudio - 100 miliona. To je velika para. Naravno, sve je malo, 0,62 odsto je skandalozno malo. Ali ovo ide mimo toga. Morali smo za pet-šest dana da napravimo izbor. U toj brzini verovatno je nešto promaklo, priznajem” - rekao je predsednik Komisije Milan Vlajčić. Iako je Suzana Mančić možda bila i greška, Vlajčić je kazao da nema ničeg skarednog u njenoj knjizi.

“Nisam ni primetio da je to odabrano. Otišao sam, kupio tu knjigu i primetio da nema nikakvu književnu vrednost, ali zabavna je, nema nikakvih prostakluka. Ta knjiga je tobož patrijarhalna. Nikoga ne vređa. Čitalac uvek može da kaže da neće da čita to, već nešto drugo. Morali smo da računamo na razne slojeve čitalaca, pa i da „popularnu“ literaturu, „hitove“ odaberemo za jedan sloj. Morali smo da odredimo donju granicu kvaliteta i preko toga prebacimo blizu 2.000 knjiga.” - objašnjava Milana Vlajčić.

Hamović je pak, s druge strane, smatrao da se različiti ukusi čitalaca mogu zadovoljiti i putem berze u bibliotekama, na kojima bi sami čitaoci razmenjivali već pročitane knjige.

“Korist bi bila višestruka. Čitaoci takvih knjiga će imati međusobnu komunikaciju, što im je važno, imaće sastajalište, mesto koje promoviše - biblioteku, dakle, biće prisutni, a država neće morati da plaća ono što ne bi smela i ne treba da plaća budžetskim novcem” - navodi Zoran Hamović.

Pančevci, to jest pančevačka Biblioteka, ipak se nije navukla na laku literaturu, jer biblioteke i nisu bile u obavezi da kupe sve što je Komisija preporučila. Kupljeno je 120 naslova za milion i 200 hiljada dinara.

“Ipak zadržavamo određenu rezervu jer imamo veliki broj članova koji čitaju „lakšu“ literaturu. Sudeći prema svim dokumentima i zakonima, nigde ne piše da dela ne tako visokog estetskog kvaliteta ne treba i ne smemo da kupimo. Uvek postoji kompromis. Kupuje se ono što je vredno i značajno, a u manjoj meri i ono što je možda manje značajno, a čita se u velikoj meri” - rekao je odgovorni urednik „Čitališta“ Goran Trailović.

Naknadni okrugli sto u Pančevu o izboru knjiga za biblioteke od državnih para očigledno ne može da izmeni odluku ove godine. Da li će uticati na neke buduće događaje, videćemo. Očigledno je da neke knjige mnogo lakše nalaze put do čitalaca. A za neki komentar bi bilo i koliko bi se sve ovo moglo uporediti sa rijaliti šouima.