Predstavljanje knjige SAVREMENA BRAZILSKA PRIČA

04.05.2007.

U saradnji sa Ambasadom Brazila i Institutom Servantes, Izdavačka kuća CLIO predstavila je knjigu SAVREMENA BRAZILSKA PRIČA (priredila i prevela Ana Marković De Santis).
Na predstavljanju knjige u Institutu Servantes učestvovali su: 
Dante Coelho de Lima, ambasador Brazila
Rujiza Mara Andreyevich, ministar savetnik
Ljubica Arsić
Ana marković De Santis

i Zoran Hamović


Prema rečima Ane Marković de Santis, priređivača knjige, njen izbor je pao na one priče koje će predstaviti u jasnijem svetlu Brazil. Tu su priče koje govore o kulturnim previranjima koja su uticala na brazilski način razmišljanja u različitim trenucima savremne brazilske istorije.
Markovićeva je učvrstila priče brazilskih klasika s početka 20. veka, ali i modernista koji su se pojavili posle Drugog svetskog rata, do onih koji su tokom šezdesetih godina doprineli da pripovetke dožive pravu renesansu, pogotovo u pogledu kvaliteta.
U predgovoru pisanom da pruži pregled brazilske književne scene tokom 20. veka, Markovićeva izdvaja pisce koji su definisali neku vrstu specifično brazilskog literarnog izraza u mnogo široj "porodici" portugalskog govornog područja.
Na početku liste koju čini devet autora je Mašado de Asis (1839-1908) koji se distancirao od romantičara i prvi se opredelio za ogoljeni realizam do tada stran brazilskoj sredini. Sledi Monteiro Lobato (1882-1948) koji je u svojim delima ukazao na društvene bolesti Brazila.
Žoaode Rio (1881-192) dao je svoj značajni doprinos brazilskoj književnosti kao hroničar i smatra se ocem društvene hronike u modernom smislu te reči. Pesnik Mario de Andrade (1893-1945) uveo je specifičan parodijski stil koji je primenio u nekim autobiografskim pripovetkama.
U pričama Anibala Mašada (1894-1964) javljaju se elementi nadrealizma prožeti lirizmom.
Prekretnicu donosi pojava Žorža Amada (1912-2001) koji sa kolegom Grasilijanom Ramosom (1892-1953) uvodi govorni jezik sa elementima regionalizma što ih čini izuzetno popularnim u najširim slojevima čitalaca. 
Oto Lara Rezende (1922-1992) je uspeo da pronikne u korene ljudskih nemira u modernom društvu i otvorio širom vrata čitavoj pleadi pisaca od kojih su neki uvršćeni u ovaj izbor, kao što su Ruben Braga Ruben, Fonseka Luis ,Fernando Verisimo danas najpopularniji i najprevođeniji brazilski pisac.