Nije potrebna mudrost da bi se razumjele rigorozne metode i nehumani kriterijumi koje savremena Evropa postavlja članicama. Evropskim institucijama demokratija i volja jednog naroda predstavljaju detalj više, što je strašna i veoma opasna činjenica za budućnost čitavog kontinenta

Besjedom na temu „Književnost i čitanje u životu savremenog čovjeka”, grčki pisac Dimitris Sotakis otvoriće večeras ovogodišnji Trg od knjige u Herceg Novom. Njegov roman „Bez daha“, koji je u objavila beogradska izdavačka kuća „Klio“ na sajmu knjiga biće predstavljen sjutra veče.

Sotakis je objavio osam romana i knjigu kratkih priča.

Pored pisanja bavi sa prevođenjem i muzikom.

Teme romana „Bez daha“ su izgubljenost i nesigurnost u savremenom svijetu. U potrazi za poslom, jedan mladi čovjek prihvata neobičnu ponudu koja mu bez ikakvog napora donosi veliku dobit. Dok sa zadovoljstvom prati kako se novac množi na njegovom bankovnom računu, on pravi planove za budućnost i sanja o životu koji mu je oduvijek bio nedostupan. Međutim, ubrzo shvata da ništa nije tako kako izgleda i daje postao zatočenik košmarne stvarnosti, koja mu oduzima pravo da se slobodno kreće i živi.

POBJEDA: Iako pišete o otuđenosti čovjeka, pisac je neko ko najmanje smije da bude otuđen. Kako grčki pisac može biti indolentan na ono što se danas zbiva u Grčkoj? U kakvom je stanju Grčka danas, i šta ju je u to stanje dovelo?

SOTAKIS: Počeo bih od Vaše primjedbe o otuđenosti. Vjerujem da je stepen izolovanosti svakog pisca u vezi sa duboko ličnim parametrima koji nerijetko odstupaju od stvarnosti po sebi. Moja težnja je uvijek bila upravo to – da pišem netaknut ničim realističnim, daleko od uslova koje kreira protok događaja. Međutim, sve i da pisac to postigne, navala vijesti i atmosfera koja se stvara pretvaraju ga u učesnika situacije. Što se tiče događanja u mojoj zemlji, jednostavno trpimo posljedice već godinama lošeg upravljanja političke vlasti. U posljednjih pet godina Grci su patili, čak i posljednji događaji, iako izgledaju impresivno, ne vjerujem da će korjenito promeniti naše živote.

POBJEDA: Vaš roman Bez daha, ako se suptilnije čita i sagledava, neka je vrsta ogledala onoga što Grčka doživljava. Pogledajte malo sa te tačke i sa te distance. Nijesu li pregoleme, a nekada i nerealne želje, prostor urušavanja i potonuća pojedinaca i nacija?

SOTAKIS: Knjiga se ne tiče direktno grčke krize. To nikada nije bila moja namjera, zapravo, roman je napisan malo prije nastanka grčkog pitanja i odnosi se više na gubitak jednog života koji nikad nijesmo živjeli, na sve što žrtvujemo da bismo stekli naš život, poboljšan. Rekao bih da je glavna osa knjige način na koji upravljamo našim životom, kao i misaoni hendikep da se hrabro suočimo sa njim. Svakako, ovakvo pojedinačno nezdravo ponašanje lucidno može da se odrazi na cijelo društvo, jednu naciju. Zajedno sa nama samima, na kraju ćemo povući i sve ostale.

POBJEDA: U intervjuu koji ste nedavno dali beogradskom listu Politika, zanimljivo je Vaše viđenje Evrope. Šta je zapravo Evropa i koliko je koncept ujedinjene Evrope moguć? Govorili ste o Evropi kao zelenašici koja kažnjava svoje članice, umjesto da im pomaže.

SOTAKIS: Mislim da nije potrebna mudrost da bi se razumjele rigorozne metode i nehumani kriterijumi koje savremena Evropa postavlja njenim članicama. Evropskim institucijama demokratija i volja jednog naroda predstavljaju detalj više, što je strašna i veoma opasna činjenica za budućnost čitavog kontinenta. Nije da maštam o jednoj anarhičnoj uniji bez regulativa i obaveza, ali današnja Evropa je isključivo banka i oni koji narušavaju njene planove bivaju kažnjeni. Za Vašu informaciju, mogu Vam reći kako od novca koji smo pozajmili za ovih pet godina nijedan euro nije otišao građanima, nego je sve namenjeno snabdijevanju banaka, i to se dešava i sada. Ne mislite da jednom treba da izađemo iz začaranog kruga?

POJEDA: Kako Vi vidite Evropu, ujedinjenu, buduću?

SOTAKIS: To bi moglo da se desi možda kasnije, kada konačno postane jasno da pod ovakvim uslovima ne idemo nigdje. Evropa je pred obavezom da redefiniše svrhu svog postojanja i vjerujem da to treba da učini iz poštovanja prema sebi i svojoj bogatoj istoriji. Naravno da će biti prisutan ekonomski momenat, ali šta se zbiva sa kulturom, sa ravnopravnošću njenih članica, sa neophodnom socijalnom pravdom? To su pitanja koja treba da budu postavljena u bliskoj budućnosti.

POBJEDA: Vaš roman „Bez daha“, izazvao je u Srbiji veliko interesovanje. To interesovanje za Vašu knjigu počinje da se širi i Crnom Gorom. Šta znate o Crnoj Gori, o njenim piscima?

SOTAKIS: Ovo je prvi put da sam u Crnoj Gori. Znam da su ljudi veoma topli i gostoprimljivi. Nažalost, nijesam u toku sa savremenom književnom scenom, ali sam upoznat sa djelom vašeg vladara i pjesnika Njegoša. U isto vreme, radujem se što sam u gradu u kome je dio života proveo i Ivo Andrić.

Miraš MARTINOVIĆ

Pobjeda, Podgorica, 21. jul 2015, br. 17870, str. 19