14.02.2017. | #MAGIJA PESNIČKOG PREVODA: POVODOM PREVODA POEZIJE I "MNOŽENJA SVETOVA" MIODRAGA SIBINOVIĆA
Krajem 2015. godine izašla je iz štampe knjiga Miodraga Sibinovića Množenje svetova (Ruski pisci u srpskoj prevodnoj književnosti) u izdanju renomiranog izdavača „Clio“ koji nije žalio sredstva kada je u pitanju oprema knjige i njen dizajn.
U knjizi je Miodrag Sibinović dosledno i s nervom istraživača koji ne robuje šematizovanim predstavama o literaturi i uvek je bio na tragu filigranskog, iznijansiranog uspostavljanja odnosa između duhovnih vrednosti. Njegov istraživački opus proizvod je besprekornog poznavanja književnih pojava i književnosti uopšte. Intenzivno je istraživao fenomen književnih prožimanja polazeći sa komplementarnih stanovišta koja u sebi sublimišu mnogostruko zasnovane stvaralačke ideje značajnih ruskih i srpskih pesnika uvek imajući na umu ceo tekst
30.12.2016. | #"Plamena tela" - spaljivanje mrtvih u Srbiji: od paganskog rituala do moderne kremacije
Knjiga Plamena tela je druga knjiga Aleksandre Pavićević (prva je bila Vreme bez smrti) koja se metodološki upisuje u antropologiju smrti, i pripada tanatološkim studijama. Ova monografija rezultat je dugogodišnjeg istraživačkog rada koji je Aleksandra Pavićević posvetila izučavanju smrti. Osim predanosti, rad autorke odlikuje i neka vrsta pasije koju, čini mi se, dele istraživači smrti. Ovakav pristup temi smrti i brojnim temama koje su za etnološke i antropološke analize smrti vezane, zapravo leži u uzbudljivosti i širini same teme. Najpre, smrt je nešto što nas, u egzistencijalnom smislu, sve zaokuplja - iako neizostavni deo života, teško je pojmljiva. Drugo, sam koncept smrti, kao
09.11.2016. | #U okrilju muze Klio
Polis ulazi u dvadesetu godinu svog trajanja. Tokom protekle dve decenije nastojali smo da steknemo profilisanu publiku koja ima poverenja u naše izdavačke kriterijume. Zato je dijalog sa čitaocima, kao i sa stručnom i univerzitetskom javnošću bio naš primarni zadatak. Shvatili smo ga kao uključivanje foruma čitalaca u različite vidove promocije novih izdanja u ovoj biblioteci i njihovo učestvovanje u našim projektima u formi tribina, okruglih stolova i debata. Pre svega, bio je to neprekinuti način provere onoga što smo radili.
Iz ovogodišnjih postignuća biblioteke Polis – počev od posebnog izdanja Svakodnevnog života u srednjem veku na engleskom jeziku (Marko Popović, Sm
07.11.2016. | #Izabrana pisma
Knjiga koju držite u rukama prevod je izabranih pisama Džeka Keruaka i Alena Ginsberga iz knjige The Letters, koju su 2010. godine uredili Bil Morgan i Dejvid Stanford. Reč je, dakle, o Izabranim pismima nastalim skraćivanjem Sabranih pisama.
Kao i obično pri pokušaju razlikovanja izabranosti i sabranosti, ključni kriterijum za izbor je estetski. Drugim rečima, činilo nam se da se priča o prijateljstvu dva pesnika, prijateljstvu koje je obeležilo ne samo njihove živote nego i modernu američku književnost i kulturu, može ubedljivije ispričati ako iz nje, govoreći ponešto hičkokov
04.11.2016. | #Diplome ili knjige
01.11.2016. | #Surova matematika opstanka
Vreme, 27. oktobar 2016.
Razgovor sa Zoranom Hamovićem, direktorom i glavnim urednikom IP Clio
"KAO ŠTO SE U MEDIJSKOM PROSTORU USPOSTAVLJA ‘RADOJIČIN SMIRAJ’, TO JEST NEUTRALISANJE RAZLIČITOSTI I KRITIČKOG MIŠLJENJA, TAKO I IZDAVAŠTVO ‘SPONTANO I DEMOKRATSKI’ ZATVARA POSTPETOOKTOBARSKU EPOHU NEUTEMELJENOG OPTIMIZMA I PRILAGOĐAVA SE NOVOJ ATMOSFERI AGRESIVNOG OPTIMIZMA. U SLOBODNOM PREVODU – JEDNOUMLJA"
[caption id="attachment_773" align="alignleft" width="260"] Izvor: Vreme[/caption]
Na ovogodišnjem Sajmu knjiga se, osim novih naslova, vide i već godinama unazad stari problemi našeg izdavaštva. Ako izostavimo finansijsku krizu koja se podrazumeva i koja nije specifičn
06.10.2016. | #Male istorije
Zašto vam Sava Damjanov preporučuje roman Istorija svetla Jana Njemeca
Iako ne volim preobimne romane, iako verujem da 21. vekom dominira kultura kratkih formi (ne samo u umetnosti), iako mislim da se u tom smislu i civilizacijski ritam i ritam percepcije suštinski promenio u odnosu na minuli vek (spot, sms ili video klip jesu kulturološki simboli epohe koju živimo) – roman Istorija svetla osvojio je lako a snažno moju pažnju. Nisam osetio, čitajući ga, da sadrži gotovo 500 stranica - što bi inače, u kontekstu moje intelektualne koncentracije tokom poslednje dve decenije, bio više nego dovoljan razlog da ga ili uopšte ne čitam
26.09.2016. | #Zaokruženje jednog islamološkog projekta (IV)
Četvrti deo pogovora za knjigu Oksfordska istorija islama
Teško da može biti puka slučajnost to što se među prvim ekspertima pozvanim da objasne stravični fenomen globalnog islamističkog terorizma na ekranima Si-En-Ena, En-Bi-Sija, Bi-Bi-Sija i drugih najmoćnijih svetskih mreža masovnog informisanja pojavio niko drugi do poluzaboravljeni, „stari dobri“ Bernard Luis, bard tradicionalne, „esencijalstičke“ islamologije. A upravo na primeru „razobličavanja“ nekih Luisovih teza
22.09.2016. | #Zaokruženje jednog islamološkog projekta (III)
Treći deo pogovora za knjigu Oksfordska istorija islama
[caption id="attachment_754" align="alignleft" width="286"] Izvor: pixabay.com[/caption]
U Oksfordskoj istoriji islama ne zaslužuju svi odeljci i pododeljci, niti svi stavovi koje autori zastupaju, pohvalu (samo) zato što su majstorski napisani i neosporivi, već ima i takvih koji kvalitetom i ozbiljnošću podstiču na razmišljanje, baš zato što će poneki čitalac doći u iskušenje da se s njima ne složi. Upravo takvo bi, možda, moglo biti poglavlje o filozofiji i teologiji, koje nosi sve osobine prepoznatljivog misaonog habit
19.09.2016. | #Zaokruženje jednog islamološkog projekta (II)
Drugi deo pogovora za knjigu Oksfordrka istorija islama
[caption id="attachment_743" align="alignleft" width="300"] Izvor: pixabay.com[/caption]
Na prostoru idejno i vrednosno definisanom dubinskom misijskom motivacijom, Oksfordska istorija islama uspeva ne samo da bude vrhunsko delo kolektivnog naučnog znanja i pameti, već povremeno čak i izlazi van predela zadatog pogleda na svet, produktivno se otvarajući za izazovna pitanja koja u vezi s islamom u svetu savremenost nameće, a budućnost traži odgovore. Nije, svakako, stvar kurtoazije zapažanje jednog o