{"id":243919,"kategorija_id":5,"parent_id":243953,"naslov":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE \u2013 Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih","sadrzaj":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepozna <em>Kairos<\/em> i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<br>Uvod<br>1. Manifest i menad\u017ement se\u0107anja: antagonisti\u010dki diskursi<br>1.1. Levica nakon 1989: pora\u017eena i oslobo\u0111ena<br>1.2. Duh vremena ili hegemona epohalna svest<br>1.3. Tranziciona pravda ili kultura se\u0107anja reprivatizacije<br>1.4. Pozitivisti i antagonisti<br>1.5. Dijalektika menad\u017ementa i manifesta se\u0107anja<br>2. Delatna melanholija levice<br>2.1. Melanholija ili optimizam se\u0107anja<br>2.2. Hronos i Kairos<br>2.3. Kairos i revolucija<br>2.4. Dimenzije poraza<br>2.5. Neherojski poraz<br>2.6. Razli\u010diti do\u017eivljaji poraza<br>2.7. Dijalektika nade i razo\u010daranja<br>3. Filozofskoistorijska na\u010dela se\u0107anja levice<br>3.1. Šta je smisao?<br>3.2. Spone prošlosti i budu\u0107nosti<br>3.3. Funkcionalni zaborav<br>3.4. Konstruktivno mobilisanje prošlog<br>3.5. Antipozitivisti\u010dka temporalnost<br>3.6. Gnoseološka prednost pora\u017eenih<br>3.7. Samorefleksija levice<br>3.8. Dijalekti\u010dko se\u0107anje<br>3.9. Ratovi i filozofija istorije<br>3.10. Linearno i kontingentno vreme<br>4. Sociološki pristup se\u0107anju levice<br>4.1. Obe\u0107anje kao klju\u010d otvaranja prošlosti<br>4.2. Kolektivno pam\u0107enje kao odnos mo\u0107i<br>4.3. Osloba\u0111anje revolucija od revizionizma: nove ekonomije nade<br>4.4. Saznajne i delatne granice psihologiziranja levice<br>4.5. Generacije i se\u0107anje<br>4.6. Napetosti u menad\u017ementu se\u0107anja EU<br>5. Metabolizam poraza levice: kako levica svladava vlastite poraze<br>5.1. Kumulativni u\u010dinak poraza<br>5.2. Kona?ni ili privremeni poraz?<br>5.3. Pojmovni oblici metabolizma poraza<br>5.4. Lica se\u0107anja: Gevara i Gagarin<br>Zaklju\u010dak<br>6. Fetiški zaborav u reprodukciji kapitalizma<br>6.1. Zaborav genocidne eksploatacije<br>6.2. Fetiška struktura zaborava<br>6.3. Uloga zaborava u globalizaciji<br>6.4. Prezentizam, bezbednosno pam\u0107enje i mnemoni\u010dki konstitucionalizam<br>6.5. Holokaust – diskurs globalizovanog zaborava kapitalizma<br>6.6. Politi\u010dka ekonomija razorenog pam\u0107enja levice<br>Zaklju\u010dak<br>7. Strateška na\u010dela delatnog se\u0107anja levice<br><em>Summary<\/em> Manifesto of the Left’s Memory<br>Literatura<br>Indeks li\u010dnih imena<\/p>","tezina":550,"cena":2090,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":1,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":1,"seo_tagovi":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE - Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih \/ meki povez","seo_opis":"&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;ire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspe&amp;amp;amp;amp;amp;scaron;na leva politika mora umeti da prepoznati&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;em&amp;amp;amp;amp;gt;Kairos&amp;amp;amp;amp;lt;\/em&amp;amp;amp;amp;gt;i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;to zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2023-04-27T10:11:25.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"286","isbn":"9788671026505","pismo":"latinica","format":"21 x 14","povez":"tvrdi povez sa omotnicom","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 17, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"30% Popusta za ulogovane korisnike\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-02T14:46:32.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2023-01-16T08:12:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 30, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-02 16:47:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2023-01-16 09:12:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 1}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 1463}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 16, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"20% Popusta za online kupovinu\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-01T14:30:57.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2023-01-16T08:13:12.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 20, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-01 16:31:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2023-01-16 09:13:12\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 1672}}","cena_popust":1463,"o_knjizi":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepoznati <em>Kairos<\/em>i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<br>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Ho\u0107e li se ona odre\u0107i sebe i svoje prošlosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o <em>dva totalitarizma<\/em>, od kojih je jedan levi\u010darski, ili \u0107e urediti vlastito se\u0107anje na sebe na na\u010din koji polazi od se\u0107anja pora\u017eenih, onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mo\u0107nog zaštitnika a krajem socijalizma i predstavnika? Oni su pora\u017eeni, ali nisu nestali– samo se ne \u010duju. Kako to promeniti? Levica bi morala da u\u010diniti upravo ovo drugo. Ona bi trebalo da ima svoju povest, a ne da preuzima od svojih protivnika pri\u010du o sebi.<br><br><\/p>\r\n<p><em>I u ovoj knjizi,Todor Kulji\u0107 pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiti\u010dke dimenzije s prakti\u010dno-politi\u010dkom. On je autor koji dr\u017ei da je stvarnost potrebno i iznova, na nov na\u010din, interpretirati (tuma\u010diti) i mijenjati, pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zada\u0107e. Oni otvaraju o\u010di kako bi se svijet vidio na druk\u010diji na\u010din. Nedogmati\u010dan pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gra\u0111anski hrabar, jer je u zna\u010dajnoj mjeri usamljen u moru nacionalisti\u010dkog, plagijatorskog (u smislu ponavljanja istog i op\u0107epoznatog), uobi\u010dajenog. No, istodobno valja re\u0107i i da je Kulji\u0107 jedan od rijetkih naših autora koji je suvremen, na na\u010din da piše knjige i \u010dlanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti. Mnogi se bave kulturom sje\u0107anja, diskursima i ideologijama, identitetima i interpretacijama prošlosti. No, rijetko tko u našim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i anga\u017eiranog djelovanja knjigama kao što je ima Todor Kulji\u0107. On je jedan od naših malobrojnih intelektualaca, onih koji dr\u017ee da im je du\u017enost u\u010diniti što mo\u017ee da bi se svijet izmijenio na bolje. Iz knjige u knjigu on motivira društvenu promjenu u nadi da mo\u017eda nije uzaludno.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">prof dr. Dejan Jovi\u0107<br>Fakultet politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dilište u Zagrebu<br>Fakultet politi\u010dkih nauka, Univerzitet u Beogradu (gostuju\u0107i profesor) <\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"","priredio":"","search_text":"MANIFEST SECANJA LEVICE Kontrasecanje potlacenih i zaboravljenih tvrdi povez Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Da li je levica dozivela definitivan poraz ili ne to zavisi delom i od nacina interpretiranja tog poraza Hoce li se ona odreci sebe i svoje proslosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o dva totalitarizma od kojih je jedan levicarski ili ce urediti vlastito secanje na sebe na nacin koji polazi od secanja porazenih onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mocnog zastitnika a krajem socijalizma i predstavnika Oni su porazeni ali nisu nestali samo se ne cuju Kako to promeniti Levica bi morala da uciniti upravo ovo drugo Ona bi trebalo da ima svoju povest a ne da preuzima od svojih protivnika pricu o sebi I u ovoj knjizi Todor Kuljic pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiticke dimenzije s prakticno politickom On je autor koji drzi da je stvarnost potrebno i iznova na nov nacin interpretirati tumaciti i mijenjati pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zadace Oni otvaraju oci kako bi se svijet vidio na drukciji nacin Nedogmatican pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gradjanski hrabar jer je u znacajnoj mjeri usamljen u moru nacionalistickog plagijatorskog u smislu ponavljanja istog i opcepoznatog uobicajenog No istodobno valja reci i da je Kuljic jedan od rijetkih nasih autora koji je suvremen na nacin da pise knjige i clanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti Mnogi se bave kulturom sjecanja diskursima i ideologijama identitetima i interpretacijama proslosti No rijetko tko u nasim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i angaziranog djelovanja knjigama kao sto je ima Todor Kuljic On je jedan od nasih malobrojnih intelektualaca onih koji drze da im je duznost uciniti sto moze da bi se svijet izmijenio na bolje Iz knjige u knjigu on motivira drustvenu promjenu u nadi da mozda nije uzaludno prof dr Dejan JovicFakultet politickih znanosti Sveuciliste u ZagrebuFakultet politickih nauka Univerzitet u Beogradu gostujuci profesor Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Todor Kuljic","datum_objave":"2021-09-07","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":109155,"ime":"Todor Kulji\u0107","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":"2023-10-17T08:05:42.000000Z","deleted_at":null,"opis":"<p class=\"MsoNormal\"><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\">Todor Kulji\u0107<\/span><strong><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\"> <\/span><\/strong><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\">(1949) sociolog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (u penziji). Dr\u017eao je predavanja na univerzitetima u Marburgu (1991), Frajburgu, Bazelu i Cirihu (2013) i na tribinama u Be\u010du (2010) i Lajpcigu (2011). Objavio je petnaestak knjiga iz istorijske sociologije i kulture se\u0107anja, me\u0111u kojima i Prognane pojmove<strong> <\/strong>(Clio, 2018) i Manifest se\u0107anja levice – kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih (Clio, 2021). Dobitnik je nagrade “Vojin Mili\u0107” Srpskog sociološkog društva za “Tanatopolitiku”, jednu od dve najbolje sociološke knjige u Srbiji 2014. godine.<span style=\"mso-spacerun: yes;\"> <\/span>Knjige su mu prevo\u0111ene na nema\u010dki, engleski i slovena\u010dki jezik. <\/span><\/p>","pivot":{"proizvod_id":243919,"autor_id":109155}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-20 10:00:00","datum_do":"2025-02-28 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-20T14:27:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-20 15:27:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":2533,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":243919,"uuid":"a7fcf5bd-5d12-43a5-8380-089580318e3d","collection_name":"slike","name":"14382","file_name":"14382.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":885258,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":761,"created_at":"2022-12-23T12:54:58.000000Z","updated_at":"2022-12-23T12:55:02.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2533\/14382.jpg","preview_url":""}],"mek_povez":{"id":243953,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE \u2013 Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih","sadrzaj":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepozna <em>Kairos<\/em> i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<br>Uvod<br>1. Manifest i menad\u017ement se\u0107anja: antagonisti\u010dki diskursi<br>1.1. Levica nakon 1989: pora\u017eena i oslobo\u0111ena<br>1.2. Duh vremena ili hegemona epohalna svest<br>1.3. Tranziciona pravda ili kultura se\u0107anja reprivatizacije<br>1.4. Pozitivisti i antagonisti<br>1.5. Dijalektika menad\u017ementa i manifesta se\u0107anja<br>2. Delatna melanholija levice<br>2.1. Melanholija ili optimizam se\u0107anja<br>2.2. Hronos i Kairos<br>2.3. Kairos i revolucija<br>2.4. Dimenzije poraza<br>2.5. Neherojski poraz<br>2.6. Razli\u010diti do\u017eivljaji poraza<br>2.7. Dijalektika nade i razo\u010daranja<br>3. Filozofskoistorijska na\u010dela se\u0107anja levice<br>3.1. Šta je smisao?<br>3.2. Spone prošlosti i budu\u0107nosti<br>3.3. Funkcionalni zaborav<br>3.4. Konstruktivno mobilisanje prošlog<br>3.5. Antipozitivisti\u010dka temporalnost<br>3.6. Gnoseološka prednost pora\u017eenih<br>3.7. Samorefleksija levice<br>3.8. Dijalekti\u010dko se\u0107anje<br>3.9. Ratovi i filozofija istorije<br>3.10. Linearno i kontingentno vreme<br>4. Sociološki pristup se\u0107anju levice<br>4.1. Obe\u0107anje kao klju\u010d otvaranja prošlosti<br>4.2. Kolektivno pam\u0107enje kao odnos mo\u0107i<br>4.3. Osloba\u0111anje revolucija od revizionizma: nove ekonomije nade<br>4.4. Saznajne i delatne granice psihologiziranja levice<br>4.5. Generacije i se\u0107anje<br>4.6. Napetosti u menad\u017ementu se\u0107anja EU<br>5. Metabolizam poraza levice: kako levica svladava vlastite poraze<br>5.1. Kumulativni u\u010dinak poraza<br>5.2. Kona?ni ili privremeni poraz?<br>5.3. Pojmovni oblici metabolizma poraza<br>5.4. Lica se\u0107anja: Gevara i Gagarin<br>Zaklju\u010dak<br>6. Fetiški zaborav u reprodukciji kapitalizma<br>6.1. Zaborav genocidne eksploatacije<br>6.2. Fetiška struktura zaborava<br>6.3. Uloga zaborava u globalizaciji<br>6.4. Prezentizam, bezbednosno pam\u0107enje i mnemoni\u010dki konstitucionalizam<br>6.5. Holokaust – diskurs globalizovanog zaborava kapitalizma<br>6.6. Politi\u010dka ekonomija razorenog pam\u0107enja levice<br>Zaklju\u010dak<br>7. Strateška na\u010dela delatnog se\u0107anja levice<br><em>Summary<\/em> Manifesto of the Left’s Memory<br>Literatura<br>Indeks li\u010dnih imena<\/p>","tezina":415,"cena":1320,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":1,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":17,"seo_tagovi":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE - Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih \/ meki povez","seo_opis":"&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;ire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspe&amp;amp;amp;amp;amp;scaron;na leva politika mora umeti da prepoznati&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;em&amp;amp;amp;amp;gt;Kairos&amp;amp;amp;amp;lt;\/em&amp;amp;amp;amp;gt;i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;to zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-20T14:28:03.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"286","isbn":"9788671026499","pismo":"latinica","format":"21 x 14","povez":"bro\u0161irani povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 60, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje za drugi povez\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza.Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-28 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2023-10-13T14:19:47.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-20T14:28:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2023-10-13 16:20:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-20 15:28:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 660}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 60, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje za drugi povez\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza.Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-28 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2023-10-13T14:19:47.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-20T14:28:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2023-10-13 16:20:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-20 15:28:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 660}}","cena_popust":660,"o_knjizi":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepoznati <em>Kairos<\/em>i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<br>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Ho\u0107e li se ona odre\u0107i sebe i svoje prošlosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o <em>dva totalitarizma<\/em>, od kojih je jedan levi\u010darski, ili \u0107e urediti vlastito se\u0107anje na sebe na na\u010din koji polazi od se\u0107anja pora\u017eenih, onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mo\u0107nog zaštitnika a krajem socijalizma i predstavnika? Oni su pora\u017eeni, ali nisu nestali– samo se ne \u010duju. Kako to promeniti? Levica bi morala da u\u010diniti upravo ovo drugo. Ona bi trebalo da ima svoju povest, a ne da preuzima od svojih protivnika pri\u010du o sebi.<br><br><\/p>\r\n<p><em>I u ovoj knjizi,Todor Kulji\u0107 pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiti\u010dke dimenzije s prakti\u010dno-politi\u010dkom. On je autor koji dr\u017ei da je stvarnost potrebno i iznova, na nov na\u010din, interpretirati (tuma\u010diti) i mijenjati, pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zada\u0107e. Oni otvaraju o\u010di kako bi se svijet vidio na druk\u010diji na\u010din. Nedogmati\u010dan pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gra\u0111anski hrabar, jer je u zna\u010dajnoj mjeri usamljen u moru nacionalisti\u010dkog, plagijatorskog (u smislu ponavljanja istog i op\u0107epoznatog), uobi\u010dajenog. No, istodobno valja re\u0107i i da je Kulji\u0107 jedan od rijetkih naših autora koji je suvremen, na na\u010din da piše knjige i \u010dlanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti. Mnogi se bave kulturom sje\u0107anja, diskursima i ideologijama, identitetima i interpretacijama prošlosti. No, rijetko tko u našim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i anga\u017eiranog djelovanja knjigama kao što je ima Todor Kulji\u0107. On je jedan od naših malobrojnih intelektualaca, onih koji dr\u017ee da im je du\u017enost u\u010diniti što mo\u017ee da bi se svijet izmijenio na bolje. Iz knjige u knjigu on motivira društvenu promjenu u nadi da mo\u017eda nije uzaludno.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">prof dr. Dejan Jovi\u0107<br>Fakultet politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dilište u Zagrebu<br>Fakultet politi\u010dkih nauka, Univerzitet u Beogradu (gostuju\u0107i profesor) <\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"","priredio":"","search_text":"MANIFEST SECANJA LEVICE Kontrasecanje potlacenih i zaboravljenih meki povez Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Da li je levica dozivela definitivan poraz ili ne to zavisi delom i od nacina interpretiranja tog poraza Hoce li se ona odreci sebe i svoje proslosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o dva totalitarizma od kojih je jedan levicarski ili ce urediti vlastito secanje na sebe na nacin koji polazi od secanja porazenih onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mocnog zastitnika a krajem socijalizma i predstavnika Oni su porazeni ali nisu nestali samo se ne cuju Kako to promeniti Levica bi morala da uciniti upravo ovo drugo Ona bi trebalo da ima svoju povest a ne da preuzima od svojih protivnika pricu o sebi I u ovoj knjizi Todor Kuljic pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiticke dimenzije s prakticno politickom On je autor koji drzi da je stvarnost potrebno i iznova na nov nacin interpretirati tumaciti i mijenjati pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zadace Oni otvaraju oci kako bi se svijet vidio na drukciji nacin Nedogmatican pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gradjanski hrabar jer je u znacajnoj mjeri usamljen u moru nacionalistickog plagijatorskog u smislu ponavljanja istog i opcepoznatog uobicajenog No istodobno valja reci i da je Kuljic jedan od rijetkih nasih autora koji je suvremen na nacin da pise knjige i clanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti Mnogi se bave kulturom sjecanja diskursima i ideologijama identitetima i interpretacijama proslosti No rijetko tko u nasim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i angaziranog djelovanja knjigama kao sto je ima Todor Kuljic On je jedan od nasih malobrojnih intelektualaca onih koji drze da im je duznost uciniti sto moze da bi se svijet izmijenio na bolje Iz knjige u knjigu on motivira drustvenu promjenu u nadi da mozda nije uzaludno prof dr Dejan JovicFakultet politickih znanosti Sveuciliste u ZagrebuFakultet politickih nauka Univerzitet u Beogradu gostujuci profesor Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Todor Kuljic","datum_objave":"2021-09-07"}}
U vremenu u kojem je prisećanje na Veliki rat pre svega regionalne prirode, autori uspostavljaju most između istoka i zapada.
Dvehiljadečetrnaeste je bilo tačno sto godina otkako je u Sarajevu odjeknuo pucanj kojim je ubijen Franja Ferdinand. Taj pucanj ispaljen je iz belgijskog pištolja kojeg je u ruci držao Gavrilo Princip, austrougarski podanik, bosanski Srbin po rođenju, Jugosloven po opredeljenju. Iz tog pucnja proizašao je niz ratova od kojih dva svetskih razmera. Označio je i početak veka u kojem su Gavrilu Principu nadevana najrazličitija imena: od junaka do teroriste, od anarhiste do nacionaliste, od bundžije do oslobodioca, od sirijskog dobrovoljca do donjeckog separatiste.
Autori ove knjige, jedna Srpkinja i jedan Belgijanac, bacaju kritički pogled na sto godina predstava o Gavrilu Principu i njegovom pucnju u holandskoj i flamanskoj štampi, književnosti i umetnosti. Oni pronalaze i prate tragove kod najrazličitijih autora kao što su flamanski naturalistički pisac Stejn Strevels, holandski novinar i publicista Hert Mak, savremeni flamanski pisci Ervin Mortir i Mike de Louf, pesnici Stefan Hertmans, Beno Barnard i Mihael Vandebril, holandski pesnik iračkog porekla Rodan Al Galidi, holandski pesnik marokanskog porekla Abdelkader Benali, i mnogi drugi. Razmatraju se i izjave savremenih istoričara poput Australijanca Kristofera Klarka i Holanđanina Hida van Hengela, čija su dela obeležila stogodišnjicu atentata. Reč na kraju dobijaju mladi, aktuelni Principovi vršnjaci.
Osim toga, autori poklanjaju posebnu pažnju ratnim vezama Srbije i Nizozemlja. Tokom Prvog svetskog rata Srbija i Belgija često su uzimane kao primer stradanja, a holandski hirurg Arius van Tinhoven bio je taj koji je pored Arčibalda Rajsa ukazivao na zločine austrougarske vojske protiv srpskog stanovništva. Na kraju, autori se osvrću i na ikonizaciju i komercijalizaciju Principa u umetnosti i na internetu.
Sven Peters
Profesor je nizozemskog kao stranog jezika u Antverpenu, član je flamanskog P.E.N.-a, odgovoran za rad Spisateljske kuće, i urednik je bloga o publikacijama na balkanske teme (balkanboeken.blogspot.com). Neko vreme živeo je u Trstu i Beogradu. Zajedno sa Jelicom Novaković napisao je svojevrsni vodič kroz Beograd „Kafanski tribunal“ (2006).
Jelica Novaković
Redovni je profesor i osnivač srpske nederlandistike u Beogradu. Kao publicista i pisac dobila je 2001. nagradu flamanskog ogranka P.E.N.-a, kao prevodilac i.o. Huga Klausa, Vilema Elshota, Jana Volkersa i mnogih drugih. Primila je 2014. prevodilačku nagradu Nizozemske literarne fondacije. Godine 1999. objavljen je u Amsterdamu njen dnevnik bombardovanja pod nazivom Blago onom ko rano poludi a 2006. je zajedno sa Svenom Petersom napisala Kafanski tribunal koji je objavio beogradski Clio.
Uvod
Prva skajp-sesija: Beograd-Antverpen
Druga skajp-sesija: Amsterdam-Antverpen
Treća skajp-sesija: Antverpen-Beograd
Četvrta skajp-sesija: Briel-Beograd
Peta skajp-sesija: Aerodrom Nikola Tesla, Beograd-Briselski aerodrom Zaventem
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
U vremenu u kojem je prisećanje na Veliki rat pre svega regionalne prirode, autori uspostavljaju most između istoka i zapada.
Dvehiljadečetrnaeste je bilo tačno sto godina otkako je u Sarajevu odjeknuo pucanj kojim je ubijen Franja Ferdinand. Taj pucanj ispaljen je iz belgijskog pištolja kojeg je u ruci držao Gavrilo Princip, austrougarski podanik, bosanski Srbin po rođenju, Jugosloven po opredeljenju. Iz tog pucnja proizašao je niz ratova od kojih dva svetskih razmera. Označio je i početak veka u kojem su Gavrilu Principu nadevana najrazličitija imena: od junaka do teroriste, od anarhiste do nacionaliste, od bundžije do oslobodioca, od sirijskog dobrovoljca do donjeckog separatiste.
Autori ove knjige, jedna Srpkinja i jedan Belgijanac, bacaju kritički pogled na sto godina predstava o Gavrilu Principu i njegovom pucnju u holandskoj i flamanskoj štampi, književnosti i umetnosti. Oni pronalaze i prate tragove kod najrazličitijih autora kao što su flamanski naturalistički pisac Stejn Strevels, holandski novinar i publicista Hert Mak, savremeni flamanski pisci Ervin Mortir i Mike de Louf, pesnici Stefan Hertmans, Beno Barnard i Mihael Vandebril, holandski pesnik iračkog porekla Rodan Al Galidi, holandski pesnik marokanskog porekla Abdelkader Benali, i mnogi drugi. Razmatraju se i izjave savremenih istoričara poput Australijanca Kristofera Klarka i Holanđanina Hida van Hengela, čija su dela obeležila stogodišnjicu atentata. Reč na kraju dobijaju mladi, aktuelni Principovi vršnjaci.
Osim toga, autori poklanjaju posebnu pažnju ratnim vezama Srbije i Nizozemlja. Tokom Prvog svetskog rata Srbija i Belgija često su uzimane kao primer stradanja, a holandski hirurg Arius van Tinhoven bio je taj koji je pored Arčibalda Rajsa ukazivao na zločine austrougarske vojske protiv srpskog stanovništva. Na kraju, autori se osvrću i na ikonizaciju i komercijalizaciju Principa u umetnosti i na internetu.
Sven Peters
Profesor je nizozemskog kao stranog jezika u Antverpenu, član je flamanskog P.E.N.-a, odgovoran za rad Spisateljske kuće, i urednik je bloga o publikacijama na balkanske teme (balkanboeken.blogspot.com). Neko vreme živeo je u Trstu i Beogradu. Zajedno sa Jelicom Novaković napisao je svojevrsni vodič kroz Beograd „Kafanski tribunal“ (2006).
Jelica Novaković
Redovni je profesor i osnivač srpske nederlandistike u Beogradu. Kao publicista i pisac dobila je 2001. nagradu flamanskog ogranka P.E.N.-a, kao prevodilac i.o. Huga Klausa, Vilema Elshota, Jana Volkersa i mnogih drugih. Primila je 2014. prevodilačku nagradu Nizozemske literarne fondacije. Godine 1999. objavljen je u Amsterdamu njen dnevnik bombardovanja pod nazivom Blago onom ko rano poludi a 2006. je zajedno sa Svenom Petersom napisala Kafanski tribunal koji je objavio beogradski Clio.
Uvod
Prva skajp-sesija: Beograd-Antverpen
Druga skajp-sesija: Amsterdam-Antverpen
Treća skajp-sesija: Antverpen-Beograd
Četvrta skajp-sesija: Briel-Beograd
Peta skajp-sesija: Aerodrom Nikola Tesla, Beograd-Briselski aerodrom Zaventem
Epilog – Međunarodni aerodrom Zaventem
Reč zahvalnosti
Bibliografija
Indeks imena
Godina izdanja : 2015.
Broj strana : 236
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi
Format : 19,5 x 13,5
Težina : 317 g
ISBN : 9788671024921
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.