{"id":72270,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"INDUSTRIJA SRE\u0106E","sadrzaj":"<p><br>Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje sre\u0107e po\u010deli da pro\u017eimaju našu politi\u010dku i ekonomsku kulturu, raste nelagoda zbog na\u010dina na koji politi\u010dari i menad\u017eeri u privredi usvajaju pojmove sre\u0107e i blagostanja. Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im još propiše medicinsku terapiju, zanemaruju\u0107i kontekst koji je tome doprineo.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<\/p>\r\n<p><strong>1. Spoznaj svoja ose\u0107anja<\/strong><\/p>\r\n<p>Nauka o sre\u0107i<br>Kako obaviti merenje?<br>Dizanje tegova u Lajpcigu<br>Demokratija tela<br>(Ne)Vidljivost sre\u0107e<\/p>\r\n<p><strong>2. Cena zadovoljstva<\/strong><\/p>\r\n<p>Autoritet matematike<br>Tr\u017eišta kao sredstva za vaganje<br>Kupovina iz zadovoljstva<br>Opet mere<br>Ekonomski imperijalizam<br>Opet D\u017eevons?<\/p>\r\n<p><strong>3. Elan za kupovinu<\/strong><\/p>\r\n<p>Izme\u0111u filozofije i tela<br>Migracija metoda<br>Izum ljudskog ponašanja<br>\u017divotinja koja kupuje<br>Ovlašni pogled na demokratiju<br>Antikapitalizam na prodaju<\/p>\r\n<p><strong>4. Psihosomatski radnik<\/strong><\/p>\r\n<p>Centri za treniranje sre\u0107e<br>Izvu\u0107i i poslednji atom snage<br>Psihologija na delu<br>Terapeutsko upravljanje<br>Holisti\u010dki rad i blagostanje<br>Tejlorova osveta<\/p>\r\n<p><strong>5. Kriza autoriteta<\/strong><\/p>\r\n<p>Od „bolje“ ka „više“<br>Bentam u \u010cikagu<br>Kako potu\u0107i \u010cikašku školu njenim oru\u017ejem<br>Saose\u0107anje s kapitalistima<br>Nauka o ose\u0107anju praznine<br>Ponovno osmišljavanje psihijatrijskog autoriteta<br>Relativno nesre\u0107an<br>Depresivno-takmi\u010darski poreme\u0107aj<\/p>\r\n<p><strong>6. Društvena optimizacija<\/strong><\/p>\r\n<p>Profitabilno „društveno“<br>Medicinsko „društveno“<br>Izigravanje boga<br>Matematika prijateljstva<br>Navu\u010deni na kontakte<br>Neoliberalni socijalizam<\/p>\r\n<p><strong>7. \u017divot u laboratoriji<\/strong><\/p>\r\n<p>Izgradnja nove laboratorije<br>Istina o sre\u0107i?<br>Istina o odlukama?<br>Utopija sre\u0107e<\/p>\r\n<p><strong>8. Kriti\u010dke \u017eivotinje<\/strong><\/p>\r\n<p>Razumevanje nesre\u0107e<br>Nau\u010dni koloseci<br>Misti\u010dna zavodljivost<br>Znam kako ti je<br>Kako druga\u010dije upoznati ljude?<br>Protiv psihološke kontrole<\/p>\r\n<p>Zahvalnice<br>Indeks imena i pojmova<\/p>","tezina":500,"cena":1210,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":19,"seo_tagovi":"INDUSTRIJA SRE\u0106E","seo_opis":"<p><br \/>Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje sre\u0107e po\u010deli da pro\u017eimaju na&scaron;u politi\u010dku i ekonomsku kulturu, raste nelagoda zbog na\u010dina na koji politi\u010dari i menad\u017eeri u privredi usvajaju pojmove sre\u0107e i blagostanja. Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im jo&scaron; propi&scaron;e medicinsku terapiju, zanemaruju\u0107i kontekst koji je tome doprineo.<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-03-24T12:30:07.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"259","isbn":"9788671025638","pismo":"latinica","format":"24 x 16","povez":"tvrdi povez s omotnicom","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Postala je imperativ, sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i trenutnu i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije podsti\u010du i koriste zarad kapitalisti\u010dke zamisli o ve\u0107oj efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-27 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-20T16:18:01.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-20 17:18:01\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 605}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Postala je imperativ, sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i trenutnu i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije podsti\u010du i koriste zarad kapitalisti\u010dke zamisli o ve\u0107oj efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-27 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-20T16:18:01.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-20 17:18:01\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 605}}","cena_popust":605,"o_knjizi":"<p>Sre\u0107a, u svojim raznolikim formama, više nije samo prijatan dodatak zna\u010dajnijem poslu zara\u0111ivanja novca ili neka izmišljotina novog doba koju plasiraju oni što imaju vremena da sami peku hleb. Kao pojava koja se mo\u017ee izmeriti, uo\u010diti, poboljšati, sada je prodrla u tvr\u0111avu globalnog ekonomskog upravljanja. Ako Svetski ekonomski forum mo\u017ee poslu\u017eiti kao smernica, što je dosad uvek bio, budu\u0107nost uspešnog kapitalizma zavisi od naše sposobnosti da se izborimo sa stresom, o\u010dajanjem i boleš\u0107u, te da ih zamenimo opuštanjem, sre\u0107om i zdravljem. Sada postoje i tehnike, mere i tehnologije da to omogu\u0107e, uvla\u010de\u0107i se, pritom, u kancelarije, poslovna središta, doma\u0107instva i ljudsko telo.<\/p>\r\n<p>Sve je više korporacija koje zapošljavaju „direktore za sre\u0107u“, a Gugl ima svog „sre\u0107ka“, koji zaposlene podse\u0107a na va\u017enost aktivne pa\u017enje i empatije. Stru\u010dni konsultanti za sre\u0107u savetuju poslodavce kako da oraspolo\u017ee zaposlene, nezaposlene kako da povrate radni elan a, jednom prilikom u Londonu, i one koji su silom isterani iz svog doma kako da se emotivno okrenu budu\u0107nosti.<\/p>\r\n<p>Dva su bitna razloga iz kojih je nauka o sre\u0107i po\u010detkom XXI veka izbila u prvi plan, i oba su sociološke prirode. Njima se, kao takvima, psiholozi, menad\u017eeri, ekonomisti i neuronau\u010dnici koji tu nauku promovišu nikada direktno ne bave. Prvi se ti\u010de prirode kapitalizma. Drugi strukturni razlog sve ve\u0107eg interesovanja za sre\u0107u donekle još više zabrinjava, a ti\u010de se tehnologije. Nau\u010dni pokušaji da se sazna ko šta ose\u0107a ili da se time manipuliše donedavno su se uglavnom odvijali u formalno prepoznatljivim ustanovama, poput psiholoških laboratorija, bolnica, radnih mesta, fokus grupa i sli\u010dno. To više nije slu\u010daj. U julu 2014. godine, Fejsbuk je objavio nau\u010dni rad koji je sadr\u017eao detaljne podatke o uspešnoj promeni raspolo\u017eenja stotina hiljada korisnika te društvene mre\u017ee manipulacijom vesti koje im se dostavljaju.<\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Petrovi\u0107","priredio":"","search_text":"INDUSTRIJA SRECE Sreca u svojim raznolikim formama vise nije samo prijatan dodatak znacajnijem poslu zaradjivanja novca ili neka izmisljotina novog doba koju plasiraju oni sto imaju vremena da sami peku hleb Kao pojava koja se moze izmeriti uociti poboljsati sada je prodrla u tvrdjavu globalnog ekonomskog upravljanja Ako Svetski ekonomski forum moze posluziti kao smernica sto je dosad uvek bio buducnost uspesnog kapitalizma zavisi od nase sposobnosti da se izborimo sa stresom ocajanjem i bolescu te da ih zamenimo opustanjem srecom i zdravljem Sada postoje i tehnike mere i tehnologije da to omoguce uvlaceci se pritom u kancelarije poslovna sredista domacinstva i ljudsko telo Sve je vise korporacija koje zaposljavaju direktore za srecu a Gugl ima svog srecka koji zaposlene podseca na vaznost aktivne paznje i empatije Strucni konsultanti za srecu savetuju poslodavce kako da oraspoloze zaposlene nezaposlene kako da povrate radni elan a jednom prilikom u Londonu i one koji su silom isterani iz svog doma kako da se emotivno okrenu buducnosti Dva su bitna razloga iz kojih je nauka o sreci pocetkom XXI veka izbila u prvi plan i oba su socioloske prirode Njima se kao takvima psiholozi menadzeri ekonomisti i neuronaucnici koji tu nauku promovisu nikada direktno ne bave Prvi se tice prirode kapitalizma Drugi strukturni razlog sve veceg interesovanja za srecu donekle jos vise zabrinjava a tice se tehnologije Naucni pokusaji da se sazna ko sta oseca ili da se time manipulise donedavno su se uglavnom odvijali u formalno prepoznatljivim ustanovama poput psiholoskih laboratorija bolnica radnih mesta fokus grupa i slicno To vise nije slucaj U julu 2014 godine Fejsbuk je objavio naucni rad koji je sadrzao detaljne podatke o uspesnoj promeni raspolozenja stotina hiljada korisnika te drustvene mreze manipulacijom vesti koje im se dostavljaju Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje srece poceli da prozimaju nasu politicku i ekonomsku kulturu raste nelagoda zbog nacina na koji politicari i menadzeri u privredi usvajaju pojmove srece i blagostanja Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im jos propise medicinsku terapiju zanemarujuci kontekst koji je tome doprineo Vilijam Dejvis","datum_objave":"2017-10-07","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":72269,"ime":"Vilijam Dejvis","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"","pivot":{"proizvod_id":72270,"autor_id":72269}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-03-20 10:00:00","datum_do":"2025-03-27 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-03-20T16:38:36.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije koriste zarad kapitalisti\u010dke ideje o efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-03-20 17:18:01","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":564,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":72270,"uuid":"c8f6e0c1-1723-47cb-9cb3-20237b893585","collection_name":"slike","name":"13407","file_name":"13407.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":1471551,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":549,"created_at":"2022-07-04T09:11:33.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:45.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/564\/13407.jpg","preview_url":""},{"id":2621,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":72270,"uuid":"5fd484c7-c4f8-40d9-ab20-8c839ff08407","collection_name":"pdf","name":"Industrija_srece_Kriticke_zivotinje","file_name":"Industrija_srece_Kriticke_zivotinje.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":252763,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2560,"created_at":"2022-12-28T14:35:06.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:35:06.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2621\/Industrija_srece_Kriticke_zivotinje.pdf","preview_url":""}]}
Javni RTV servis u službi građana predstavlja savremen pogled na specifičan medijski model o kome tokom poslednje decenije postoje različita mišljenja. Autor smatra da je ovakav model radija i televizije i potreban i moguć u savremenom društvu, i iznosi niz argumenata koji taj javni servis karakterišu kao nezamenjiv komunikacioni servis i važnu integrativnu snagu društva. Zamišljeni projekat javne radiodifuzije kao idealni tip teško je ostvariv i u realnosti možda i ne postoji, ali one radio-televizijske organizacije koje su mu najbliže (britanski BBC, japanski NHK ili bavarska RTV) daju dovoljno razloga za zaključak da je to često segment medijskog sistema čiji potencijali u najvećoj meri mogu da zadovolje komunikacione i kulturne potrebe savremenog čoveka. Autor govori o ulozi javnog servisa u demokratizaciji društva, uz poseban osvrt na specifične interese i potrebe civilnog društva, manjinskih društvenih grupa, građanskih udruženja i inicijativa. U tekstu je dat i pregled jednog broja medijskih organizacija koje funkcionišu kao javne službe u razvijenim zapadnim, kao i u bivšim socijalističkim zemljama. Činjenica da je transformisanje državnih radio-televizija u javne servise u zemljama u tranziciji, pa i u našoj zemlji, već godinama aktuelno pitanje, potvrđuje izraženu potrebu za ovakvom knjigom.
Rade Veljanovski
Rođen je 1952. godine u Beogradu. Diplomirao je na novinarskom smeru Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao je na smeru političke sociologije i doktorirao na novinarsko-komunikološkom smeru. Od 1976. godine radi kao novinar, najpre na Studiju B, a zatim na Programu 202 Radio Beograda. Bio je glavni i odgovorni urednik Prvog programa Radio Beograda do avgusta 1991. godine kada ga je smenila aktuelna vlast. Od januara 1993. godine radi kao slobodni novinar i uključuje se u rad civilnog sektora. Jedan je od osnivača Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Na Fakultetu političkih nauka angažovan je kao predavač za radio novinarstvo od 2001. godine. Saradnik je Novosadske novinarske škole i Visoke škole novinarstva u Sarajevu. Objavio je više stručnih radova.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Javni RTV servis u službi građana predstavlja savremen pogled na specifičan medijski model o kome tokom poslednje decenije postoje različita mišljenja. Autor smatra da je ovakav model radija i televizije i potreban i moguć u savremenom društvu, i iznosi niz argumenata koji taj javni servis karakterišu kao nezamenjiv komunikacioni servis i važnu integrativnu snagu društva.
Zamišljeni projekat javne radiodifuzije kao idealni tip teško je ostvariv i u realnosti možda i ne postoji, ali one radio-televizijske organizacije koje su mu najbliže (britanski BBC, japanski NHK ili bavarska RTV) daju dovoljno razloga za zaključak da je to često segment medijskog sistema čiji potencijali u najvećoj meri mogu da zadovolje komunikacione i kulturne potrebe savremenog čoveka. Autor govori o ulozi javnog servisa u demokratizaciji društva, uz poseban osvrt na specifične interese i potrebe civilnog društva, manjinskih društvenih grupa, građanskih udruženja i inicijativa. U tekstu je dat i pregled jednog broja medijskih organizacija koje funkcionišu kao javne službe u razvijenim zapadnim, kao i u bivšim socijalističkim zemljama. Činjenica da je transformisanje državnih radio-televizija u javne servise u zemljama u tranziciji, pa i u našoj zemlji, već godinama aktuelno pitanje, potvrđuje izraženu potrebu za ovakvom knjigom.
Rade Veljanovski
Rođen je 1952. godine u Beogradu. Diplomirao je na novinarskom smeru Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao je na smeru političke sociologije i doktorirao na novinarsko-komunikološkom smeru. Od 1976. godine radi kao novinar, najpre na Studiju B, a zatim na Programu 202 Radio Beograda. Bio je glavni i odgovorni urednik Prvog programa Radio Beograda do avgusta 1991. godine kada ga je smenila aktuelna vlast. Od januara 1993. godine radi kao slobodni novinar i uključuje se u rad civilnog sektora. Jedan je od osnivača Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Na Fakultetu političkih nauka angažovan je kao predavač za radio novinarstvo od 2001. godine. Saradnik je Novosadske novinarske škole i Visoke škole novinarstva u Sarajevu. Objavio je više stručnih radova.
Godina izdanja : 2005.
Broj strana : 283
Pismo : Latinica
Povez : Broširani povez
Format : 22 x13
Težina : 375 g
ISBN : 86-7102-229-3
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.