Medijske industrije ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljale njima.
{"id":72270,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"INDUSTRIJA SRE\u0106E","sadrzaj":"<p><br>Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje sre\u0107e po\u010deli da pro\u017eimaju našu politi\u010dku i ekonomsku kulturu, raste nelagoda zbog na\u010dina na koji politi\u010dari i menad\u017eeri u privredi usvajaju pojmove sre\u0107e i blagostanja. Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im još propiše medicinsku terapiju, zanemaruju\u0107i kontekst koji je tome doprineo.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<\/p>\r\n<p><strong>1. Spoznaj svoja ose\u0107anja<\/strong><\/p>\r\n<p>Nauka o sre\u0107i<br>Kako obaviti merenje?<br>Dizanje tegova u Lajpcigu<br>Demokratija tela<br>(Ne)Vidljivost sre\u0107e<\/p>\r\n<p><strong>2. Cena zadovoljstva<\/strong><\/p>\r\n<p>Autoritet matematike<br>Tr\u017eišta kao sredstva za vaganje<br>Kupovina iz zadovoljstva<br>Opet mere<br>Ekonomski imperijalizam<br>Opet D\u017eevons?<\/p>\r\n<p><strong>3. Elan za kupovinu<\/strong><\/p>\r\n<p>Izme\u0111u filozofije i tela<br>Migracija metoda<br>Izum ljudskog ponašanja<br>\u017divotinja koja kupuje<br>Ovlašni pogled na demokratiju<br>Antikapitalizam na prodaju<\/p>\r\n<p><strong>4. Psihosomatski radnik<\/strong><\/p>\r\n<p>Centri za treniranje sre\u0107e<br>Izvu\u0107i i poslednji atom snage<br>Psihologija na delu<br>Terapeutsko upravljanje<br>Holisti\u010dki rad i blagostanje<br>Tejlorova osveta<\/p>\r\n<p><strong>5. Kriza autoriteta<\/strong><\/p>\r\n<p>Od „bolje“ ka „više“<br>Bentam u \u010cikagu<br>Kako potu\u0107i \u010cikašku školu njenim oru\u017ejem<br>Saose\u0107anje s kapitalistima<br>Nauka o ose\u0107anju praznine<br>Ponovno osmišljavanje psihijatrijskog autoriteta<br>Relativno nesre\u0107an<br>Depresivno-takmi\u010darski poreme\u0107aj<\/p>\r\n<p><strong>6. Društvena optimizacija<\/strong><\/p>\r\n<p>Profitabilno „društveno“<br>Medicinsko „društveno“<br>Izigravanje boga<br>Matematika prijateljstva<br>Navu\u010deni na kontakte<br>Neoliberalni socijalizam<\/p>\r\n<p><strong>7. \u017divot u laboratoriji<\/strong><\/p>\r\n<p>Izgradnja nove laboratorije<br>Istina o sre\u0107i?<br>Istina o odlukama?<br>Utopija sre\u0107e<\/p>\r\n<p><strong>8. Kriti\u010dke \u017eivotinje<\/strong><\/p>\r\n<p>Razumevanje nesre\u0107e<br>Nau\u010dni koloseci<br>Misti\u010dna zavodljivost<br>Znam kako ti je<br>Kako druga\u010dije upoznati ljude?<br>Protiv psihološke kontrole<\/p>\r\n<p>Zahvalnice<br>Indeks imena i pojmova<\/p>","tezina":500,"cena":1210,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":19,"seo_tagovi":"INDUSTRIJA SRE\u0106E","seo_opis":"<p><br \/>Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje sre\u0107e po\u010deli da pro\u017eimaju na&scaron;u politi\u010dku i ekonomsku kulturu, raste nelagoda zbog na\u010dina na koji politi\u010dari i menad\u017eeri u privredi usvajaju pojmove sre\u0107e i blagostanja. Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im jo&scaron; propi&scaron;e medicinsku terapiju, zanemaruju\u0107i kontekst koji je tome doprineo.<\/p>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-03-24T12:30:07.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"259","isbn":"9788671025638","pismo":"latinica","format":"24 x 16","povez":"tvrdi povez s omotnicom","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Postala je imperativ, sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i trenutnu i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije podsti\u010du i koriste zarad kapitalisti\u010dke zamisli o ve\u0107oj efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-27 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-20T16:18:01.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-20 17:18:01\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 605}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Postala je imperativ, sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i trenutnu i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije podsti\u010du i koriste zarad kapitalisti\u010dke zamisli o ve\u0107oj efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-03-27 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-03-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-03-20T16:18:01.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-03-20 17:18:01\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 605}}","cena_popust":605,"o_knjizi":"<p>Sre\u0107a, u svojim raznolikim formama, više nije samo prijatan dodatak zna\u010dajnijem poslu zara\u0111ivanja novca ili neka izmišljotina novog doba koju plasiraju oni što imaju vremena da sami peku hleb. Kao pojava koja se mo\u017ee izmeriti, uo\u010diti, poboljšati, sada je prodrla u tvr\u0111avu globalnog ekonomskog upravljanja. Ako Svetski ekonomski forum mo\u017ee poslu\u017eiti kao smernica, što je dosad uvek bio, budu\u0107nost uspešnog kapitalizma zavisi od naše sposobnosti da se izborimo sa stresom, o\u010dajanjem i boleš\u0107u, te da ih zamenimo opuštanjem, sre\u0107om i zdravljem. Sada postoje i tehnike, mere i tehnologije da to omogu\u0107e, uvla\u010de\u0107i se, pritom, u kancelarije, poslovna središta, doma\u0107instva i ljudsko telo.<\/p>\r\n<p>Sve je više korporacija koje zapošljavaju „direktore za sre\u0107u“, a Gugl ima svog „sre\u0107ka“, koji zaposlene podse\u0107a na va\u017enost aktivne pa\u017enje i empatije. Stru\u010dni konsultanti za sre\u0107u savetuju poslodavce kako da oraspolo\u017ee zaposlene, nezaposlene kako da povrate radni elan a, jednom prilikom u Londonu, i one koji su silom isterani iz svog doma kako da se emotivno okrenu budu\u0107nosti.<\/p>\r\n<p>Dva su bitna razloga iz kojih je nauka o sre\u0107i po\u010detkom XXI veka izbila u prvi plan, i oba su sociološke prirode. Njima se, kao takvima, psiholozi, menad\u017eeri, ekonomisti i neuronau\u010dnici koji tu nauku promovišu nikada direktno ne bave. Prvi se ti\u010de prirode kapitalizma. Drugi strukturni razlog sve ve\u0107eg interesovanja za sre\u0107u donekle još više zabrinjava, a ti\u010de se tehnologije. Nau\u010dni pokušaji da se sazna ko šta ose\u0107a ili da se time manipuliše donedavno su se uglavnom odvijali u formalno prepoznatljivim ustanovama, poput psiholoških laboratorija, bolnica, radnih mesta, fokus grupa i sli\u010dno. To više nije slu\u010daj. U julu 2014. godine, Fejsbuk je objavio nau\u010dni rad koji je sadr\u017eao detaljne podatke o uspešnoj promeni raspolo\u017eenja stotina hiljada korisnika te društvene mre\u017ee manipulacijom vesti koje im se dostavljaju.<\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Petrovi\u0107","priredio":"","search_text":"INDUSTRIJA SRECE Sreca u svojim raznolikim formama vise nije samo prijatan dodatak znacajnijem poslu zaradjivanja novca ili neka izmisljotina novog doba koju plasiraju oni sto imaju vremena da sami peku hleb Kao pojava koja se moze izmeriti uociti poboljsati sada je prodrla u tvrdjavu globalnog ekonomskog upravljanja Ako Svetski ekonomski forum moze posluziti kao smernica sto je dosad uvek bio buducnost uspesnog kapitalizma zavisi od nase sposobnosti da se izborimo sa stresom ocajanjem i bolescu te da ih zamenimo opustanjem srecom i zdravljem Sada postoje i tehnike mere i tehnologije da to omoguce uvlaceci se pritom u kancelarije poslovna sredista domacinstva i ljudsko telo Sve je vise korporacija koje zaposljavaju direktore za srecu a Gugl ima svog srecka koji zaposlene podseca na vaznost aktivne paznje i empatije Strucni konsultanti za srecu savetuju poslodavce kako da oraspoloze zaposlene nezaposlene kako da povrate radni elan a jednom prilikom u Londonu i one koji su silom isterani iz svog doma kako da se emotivno okrenu buducnosti Dva su bitna razloga iz kojih je nauka o sreci pocetkom XXI veka izbila u prvi plan i oba su socioloske prirode Njima se kao takvima psiholozi menadzeri ekonomisti i neuronaucnici koji tu nauku promovisu nikada direktno ne bave Prvi se tice prirode kapitalizma Drugi strukturni razlog sve veceg interesovanja za srecu donekle jos vise zabrinjava a tice se tehnologije Naucni pokusaji da se sazna ko sta oseca ili da se time manipulise donedavno su se uglavnom odvijali u formalno prepoznatljivim ustanovama poput psiholoskih laboratorija bolnica radnih mesta fokus grupa i slicno To vise nije slucaj U julu 2014 godine Fejsbuk je objavio naucni rad koji je sadrzao detaljne podatke o uspesnoj promeni raspolozenja stotina hiljada korisnika te drustvene mreze manipulacijom vesti koje im se dostavljaju Otkako su devedesetih godina pozitivna psihologija i merenje srece poceli da prozimaju nasu politicku i ekonomsku kulturu raste nelagoda zbog nacina na koji politicari i menadzeri u privredi usvajaju pojmove srece i blagostanja Postoji opasnost da nauka okrivi pojedince za patnju i da im jos propise medicinsku terapiju zanemarujuci kontekst koji je tome doprineo Vilijam Dejvis","datum_objave":"2017-10-07","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":72269,"ime":"Vilijam Dejvis","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"","pivot":{"proizvod_id":72270,"autor_id":72269}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-03-20 10:00:00","datum_do":"2025-03-27 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-03-20T16:38:36.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Trenutka kada je postalo mogu\u0107e izmeriti je, sre\u0107a je prestala da bude li\u010dna stvar pojedinca. Sve \u010deš\u0107e se posti\u017ee posredstvom tehnologija i društvenih mre\u017ea, pru\u017eaju\u0107i kratkotrajnu gratifikaciju korisnicima, što kompanije i korporacije koriste zarad kapitalisti\u010dke ideje o efikasnosti zaposlenih i uve\u0107anju profita.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-03-20 17:18:01","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":72270,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":564,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":72270,"uuid":"c8f6e0c1-1723-47cb-9cb3-20237b893585","collection_name":"slike","name":"13407","file_name":"13407.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":1471551,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":549,"created_at":"2022-07-04T09:11:33.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:15:45.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/564\/13407.jpg","preview_url":""},{"id":2621,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":72270,"uuid":"5fd484c7-c4f8-40d9-ab20-8c839ff08407","collection_name":"pdf","name":"Industrija_srece_Kriticke_zivotinje","file_name":"Industrija_srece_Kriticke_zivotinje.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":252763,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2560,"created_at":"2022-12-28T14:35:06.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:35:06.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2621\/Industrija_srece_Kriticke_zivotinje.pdf","preview_url":""}]}
Medijske industrije predstavljaju pojavu koja se dugo rađala i razvijala i dosegla takve razmere da je postala jedan od najvažnijih faktora savremenog društva, koji utiče na skoro sva društvena kretanja. Njihov se uticaj očituje kako na kulturnom, tako i na informacionom, ali i na ekonomskom polju. Možemo slobodno reći da se medijske industrije nalaze danas u središtu kulturnih, društvenih i ekonomskih kretanja. One ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljali njima.
Aleksandar Luj Todorović
Kao inženjer elektrotehnike, proveo je preko četrdeset godina u različitim oblastima radija i televizije. Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je direktor i dekan Međunarodne akademije za radio i televiziju u Montreu, Švajcarska. Predaje na redovnim i doktorskim studijama na univerzitetima u Podgorici, na Cetinju i u Beogradu.
Autor je i koautor većeg broja knjiga i članaka iz oblasti elektronskih medija. Knjiga Umetnost i tehnologije komunikacija objavljena je 2009. godine u ediciji Multimedia. Među priznanjima koje je dobio za svoj rad ističu se zvanje doživotnog istaknutog člana SMPTE-a (Society of Motion Picture and Televizion Engineers), nagrada IBC-a (International Broadcasting Convention) i Velika diploma Zlatnog bora za režiju turističkog filma.
UVOD
ŠTA SU MEDIJSKE INDUSTRIJE Kulturne industrije Šta su medijske industrije – drugi put Javno mnjenje Ko kontoliše medije i koga bi mediji trebalo da kontrolišu Može li se bez manipulacije? Globalizacija Uloga media u globalizaciji Konvergencija
ŠTAMPA – RA?ANJE MASOVNIH MEDIJA Mediji pre medijskih industrija Razvoj štamparstva i štampe Pojava prvih medija Ra?anje masovnih medija Kraj bespogovorne vladavine štampe Štampani mediji i digitalna revolucija
INDUSTRIJA TELEKOMUNIKACIJA Šta su industrije telekomunikacija Telegraf Telefon Monopol ili otvoreno tržište (Telegrafske) Agencije Telekomunikacije kao masovni medij Beži?ne komunikacije Internet – telekomunikacioni sistem ili nova medijska industrija Društvene mreže kao novi masovni medij
FILMSKA INDUSTRIJA Ra?anje filma Ra?anje filmske industrije Film kao paradigma masovne kulture Cenzura i samoregulacija Izazovi filmskoj industriji Filmska industrija danas Indijska filmska industrija - Bolivud Nigerijska filmska industrija – Nolivud Film i izazovi novih tehnologija
RADIOTELEVIZIJSKA INDUSTRIJA Radiotelevizija Radio Televizija Integracije televizijskih sistema
MUZI?KA INDUSTRIJA Muzika pre industrije Muzika kao zanimanje Ra?anje muzi?ke industrije Nosa?i zvuka Uticaj plo?a i gramofona na muziku i muzi?ku industriju Plo?e i pojava radija Tehnološki razvoj nosa?a zvuka Muzi?ka industrija danas
INDUSTRIJA OGLAŠAVANJA Po?etak razvoja industrije oglašavanja Druga faza – pojava velikih oglasnih agencija Tre?a faza - oglasi i motivaciona istraživanja Brend ili robna marka ?etvrta faza – oglasi danas
INDUSTRIJA VIDEO IGARA „Igre i ljudi“ Igre nadmetanja Igre na sre?u Igre mimikrije Igre zanosa i vrtoglavice Stare i nove igre Video igre Oglasi i video igre Razvoj posebnih igara Ugra?eni oglasi Igre na internetu Osnovni delovi industrije
INDUSTRIJA ZABAVE Šire ili uže odre?enje industrije zabave? Pozorište Strip Cirkus Kabare Turizam Magija i ma?ioni?ari Zabavni ili tematski parkovi Diskoteke
UMESTO ZAKLJU?KA Da li smo osu?eni da ponovo budemo nepismeni
BIBLIOGRAFIJA INDEKS
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Medijske industrije predstavljaju pojavu koja se dugo rađala i razvijala i dosegla takve razmere da je postala jedan od najvažnijih faktora savremenog društva, koji utiče na skoro sva društvena kretanja. Njihov se uticaj očituje kako na kulturnom, tako i na informacionom, ali i na ekonomskom polju. Možemo slobodno reći da se medijske industrije nalaze danas u središtu kulturnih, društvenih i ekonomskih kretanja. One ne samo da prenose već i aktivno učestvuju u stvaranju nove slike sveta i novih bogatstava, one govore o našim životima ali ih istovremeno iz temelja menjaju, da bi, možda, uskoro upravljali njima.
Aleksandar Luj Todorović
Kao inženjer elektrotehnike, proveo je preko četrdeset godina u različitim oblastima radija i televizije. Tokom devedesetih godina prošlog veka bio je direktor i dekan Međunarodne akademije za radio i televiziju u Montreu, Švajcarska. Predaje na redovnim i doktorskim studijama na univerzitetima u Podgorici, na Cetinju i u Beogradu.
Autor je i koautor većeg broja knjiga i članaka iz oblasti elektronskih medija. Knjiga Umetnost i tehnologije komunikacija objavljena je 2009. godine u ediciji Multimedia. Među priznanjima koje je dobio za svoj rad ističu se zvanje doživotnog istaknutog člana SMPTE-a (Society of Motion Picture and Televizion Engineers), nagrada IBC-a (International Broadcasting Convention) i Velika diploma Zlatnog bora za režiju turističkog filma.
UVOD
ŠTA SU MEDIJSKE INDUSTRIJE
Kulturne industrije
Šta su medijske industrije – drugi put
Javno mnjenje
Ko kontoliše medije i koga bi mediji trebalo da kontrolišu
Može li se bez manipulacije?
Globalizacija
Uloga media u globalizaciji
Konvergencija
ŠTAMPA – RA?ANJE MASOVNIH MEDIJA
Mediji pre medijskih industrija
Razvoj štamparstva i štampe
Pojava prvih medija
Ra?anje masovnih medija
Kraj bespogovorne vladavine štampe
Štampani mediji i digitalna revolucija
INDUSTRIJA TELEKOMUNIKACIJA
Šta su industrije telekomunikacija
Telegraf
Telefon
Monopol ili otvoreno tržište
(Telegrafske) Agencije
Telekomunikacije kao masovni medij
Beži?ne komunikacije
Internet – telekomunikacioni sistem ili nova medijska industrija
Društvene mreže kao novi masovni medij
FILMSKA INDUSTRIJA
Ra?anje filma
Ra?anje filmske industrije
Film kao paradigma masovne kulture
Cenzura i samoregulacija
Izazovi filmskoj industriji
Filmska industrija danas
Indijska filmska industrija - Bolivud
Nigerijska filmska industrija – Nolivud
Film i izazovi novih tehnologija
RADIOTELEVIZIJSKA INDUSTRIJA
Radiotelevizija
Radio
Televizija
Integracije televizijskih sistema
MUZI?KA INDUSTRIJA
Muzika pre industrije
Muzika kao zanimanje
Ra?anje muzi?ke industrije
Nosa?i zvuka
Uticaj plo?a i gramofona na muziku i muzi?ku industriju
Plo?e i pojava radija
Tehnološki razvoj nosa?a zvuka
Muzi?ka industrija danas
INDUSTRIJA OGLAŠAVANJA
Po?etak razvoja industrije oglašavanja
Druga faza – pojava velikih oglasnih agencija
Tre?a faza - oglasi i motivaciona istraživanja
Brend ili robna marka
?etvrta faza – oglasi danas
INDUSTRIJA VIDEO IGARA
„Igre i ljudi“
Igre nadmetanja
Igre na sre?u
Igre mimikrije
Igre zanosa i vrtoglavice
Stare i nove igre
Video igre
Oglasi i video igre
Razvoj posebnih igara
Ugra?eni oglasi
Igre na internetu
Osnovni delovi industrije
INDUSTRIJA ZABAVE
Šire ili uže odre?enje industrije zabave?
Pozorište
Strip
Cirkus
Kabare
Turizam
Magija i ma?ioni?ari
Zabavni ili tematski parkovi
Diskoteke
UMESTO ZAKLJU?KA
Da li smo osu?eni da ponovo budemo nepismeni
BIBLIOGRAFIJA
INDEKS
Godina izdanja : 2021.
Broj strana : 290
Pismo : Latinica
Povez : Broširani
Format : 23,5 x 16
Težina : 450 g
ISBN : 978-86-7102-635-2
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.