{"id":294442,"kategorija_id":6,"parent_id":null,"naslov":"PSIHOLOGIJA MORALA - O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude","sadrzaj":"<p>Studija <em>Psihologija morala<\/em> D\u017eonatana Hajta, jednog od najeminentnijih psihologa današnjice, posve\u0107ena je pitanju zašto nam je toliko teško da se slo\u017eimo, odnosno, zbog \u010dega se toliko lako delimo u neprijateljske tabore, od kojih je svaki uveren u vlastitu ispravnost.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p><strong>Uvod<\/strong><\/p>\r\n<p><strong>I Intuicija je na prvom mestu, strateško rezonovanje na drugom<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Odakle poti\u010de moralnost<\/li>\r\n<li> Intuitivni pas i njegov racionalni rep<\/li>\r\n<li> Pravilo slonova<\/li>\r\n<li> Glasajte za mene (evo zašto)<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p><strong>II Moralnost podrazumeva nešto više od štete\/povrede i pravednosti<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Dalje od WEIRD moralnosti<\/li>\r\n<li> Detektori ukusa pravi\u010dnog uma<\/li>\r\n<li> Moralne osnove politike<\/li>\r\n<li> Prednost konzervativizma<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p><strong>III Moralnost vezuje i zaslepljuje<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Zašto toliko naginjemo ka grupisanju<\/li>\r\n<li> Prekida\u010d za mod košnice<\/li>\r\n<li> Religija je timski sport<\/li>\r\n<li> Zar u neslaganju ne mo\u017eemo biti malo konstruktivniji<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p>Zaklju\u010dak<\/p>\r\n<p>Beleške<\/p>\r\n<p>Bibliografija<\/p>\r\n<p>Ilustracije<\/p>","tezina":680,"cena":2530,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":500,"prodato":59,"seo_tagovi":"psihologija, sociologija, politika, religija, moral, etika","seo_opis":"psihologija, sociologija, politika, religija, moral, etika","created_at":"2023-01-01T12:00:13.000000Z","updated_at":"2025-07-08T11:20:04.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":2694,"je_snimljen":1,"broj_strana":"440","isbn":"9788671026680","pismo":"latinica","format":"22,5 x 16,5","povez":"bro\u0161irani","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-15 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-08 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-07-08T11:20:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-07-08 13:20:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 1265}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-15 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-08 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-07-08T11:20:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-07-08 13:20:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 1265}}","cena_popust":1265,"o_knjizi":"<p>„D\u017eonatan Hajt je jedan od najpametnijih i najkreativnijih psihologa na svetu, a njegova najnovija knjiga je izvanredno dostignuc\u0301e - hrabro, briljantno i elokventno istra\u017eivanje najva\u017enijih pitanja današnjice. Promeni\u0107e na\u010din na koji razmišljate o liberalima i konzervativcima, ateizmu i religiji, dobru i zlu. Ovo je knjiga o kojoj c\u0301e svi pri\u010dati.“ – iz recenzije prof. dr Pola Bluma (Univerzitet Jejl)<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p>Studija <em>Psihologija morala<\/em> D\u017eonatana Hajta, jednog od najeminentnijih psihologa današnjice, posve\u0107ena je pitanju zašto nam je toliko teško da se slo\u017eimo, odnosno, zbog \u010dega se toliko lako delimo u neprijateljske tabore, od kojih je svaki uveren u vlastitu ispravnost.<\/p>\r\n<p>Moralnost je, zaklju\u010duje Hajt, izvanredan ljudski kapacitet koji je omogu\u0107io nastanak civilizacije. Upravo zahvaljuju\u0107i slo\u017eenoj moralnoj psihologiji, napustili smo šume i savane i osvojili zadovoljstvo i izuzetan mir modernih društava za svega nekoliko hiljada godina. Vode\u0107i \u010ditaoca na putovanje kroz ljudsku prirodu i istoriju iz perspektive psihologije morala, autor \u017eeli da ga podstakne na nov na\u010din promišljanja o dvema temama koje ljude najviše okupiraju, a u isti mah najviše uznemiruju i razdvajaju: politici i religiji. Ostraš\u0107enost i ljutnju koje dispute o njima prate, Hajt nastoji da zameni divljenjem, zapitanoš\u0107u i radoznaloš\u0107u. On izra\u017eava nadu da \u0107e ova knjiga doprineti ne samo tome da razgovori o moralnosti, politici i religiji postanu uobi\u010dajeni, uljudniji i zabavniji, nego i da \u0107e nam, u krajnjem, pomo\u0107i da se slo\u017eimo.<\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Marina Vicanovi\u0107","priredio":"","search_text":null,"datum_objave":"2022-10-20","kategorija":{"id":6,"naziv":"Imago","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:01:28.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Biblioteka Imago objavljuje dela visokog akademskog nivoa, nastala uz upotrebu savremene nau\u010dne\r\n metodologije, a ure\u0111iva\u010dki odbor odabira naslove koji se okvirno mogu grupisati u slede\u0107e celine:\r\n savremena psihologija u savremenoj kulturi; istoriogeneza psihi\u010dkih fenomena; psihoanaliza,\r\n psihoterapija; grani\u010dne oblasti psihologije i umetnosti, humanisti\u010dkih i prirodnih nauka;\r\n psihologija kao putokaz za kvalitetniji \u017eivot.","image_id":-1,"naziv2":"Psihologija"},"autori":[{"id":290385,"ime":"D\u017eonatan Hajt","je_aktivan":1,"created_at":"2022-12-22T09:38:40.000000Z","updated_at":"2022-12-22T09:38:40.000000Z","deleted_at":null,"opis":"<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;\">D\u017eonatan Hajt jeste jedan od najzna\u010dajnijih istra\u017eiva\u010da u oblasti politi\u010dke i moralne psihologije i jedan od najeminentnijih psihologa dana\u0161njice. Socijalni je psiholog na Poslovnoj \u0161koli Univerziteta Stern u Njujorku, TED govornik i \u010dlan Ameri\u010dke akademije nauka i umetnosti. Predmet njegovog interesovanja jesu intuitivni osnovi morala i na\u010dini na koje on varira u razli\u010ditim kulturnim i politi\u010dkim podelama. Od 2018. godine posve\u0107en je prou\u010davanju uticaja dru\u0161tvenih medija na mentalno zdravlje tinejd\u017eera i njihov doprinos porastu politi\u010dke disfunkcije.<\/p><p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;\">Autor je knjige<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Hipoteza sre\u0107e<span> <\/span><\/em>(\u010carobna knjiga), kao i studija<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Psihologija morala<span> <\/span><\/em>(Clio, 2022) i<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">The Codding of the American Mind<span> <\/span><\/em>(<em style=\"box-sizing: border-box;\">Kodiranje ameri\u010dkog uma<\/em>), koje su bestseleri<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Njujork Tajmsa<\/em>.<\/p><p><\/p>","pivot":{"proizvod_id":294442,"autor_id":290385}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-08 09:00:00","datum_do":"2025-07-15 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-07-08T11:20:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-07-08 13:20:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":2693,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":294442,"uuid":"b7f3012a-d69b-483a-87fb-21fbd4883b7e","collection_name":"pdf","name":"Psihologija-morala-odlomak","file_name":"Psihologija-morala-odlomak.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":127415,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2628,"created_at":"2023-01-01T12:03:16.000000Z","updated_at":"2023-01-01T12:03:16.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2693\/Psihologija-morala-odlomak.pdf","preview_url":""},{"id":2694,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":294442,"uuid":"65f6e0e9-3e3f-43cc-a182-d6627a0936ad","collection_name":"glavna_slika","name":"fjVrA09SaWCDvvVINhWZp36TitIq5e-metaUFNJSE9MT0dJSkEtTU9SQUxBLU8tcHJhdmljbm9tLXVtdS1pbGktbW9ndS1saS1wb2xpdGlrYS1pLXJlbGlnaWphLXBvZGVsaXRpLWRvYnJlLWxqdWRlLmpwZWc=-","file_name":"64ed4d4e9421e93339004b936cdfe9098b4e2746.jpeg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5676120,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":2629,"created_at":"2023-01-01T12:03:48.000000Z","updated_at":"2023-01-01T12:03:53.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2694\/64ed4d4e9421e93339004b936cdfe9098b4e2746.jpeg","preview_url":""}]}
Za delo Zašto narodi propadaju, kao i zbog ukupnog „doprinosa razumevanju razlika u napretku naroda“, ugledni američki ekonomisti Daron Asemoglu i Džejms Robinson su 2024. godine dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju. Autori su ponudili inspirativan odgovor na jedno od najvažnijih pitanja današnjice, a to je zašto neke nacije, poput Norveške, napreduju, dok druge, poput Malija, propadaju.
Asemoglu i Robinson polaze od pretpostavke da je nacionalni ekonomski uspeh direktno povezan s političkim sistemom države. Koristeći obilje praktičnih primera, autori obrazlažu stav da je politika daleko iznad geografije, prirodnih resursa i kulture, kao i da je sloboda ono što donosi prosperitet.
Glavna njihova teza je da su inkluzivne institucije ključni činilac društvenog blagostanja. Autori razlikuju političke i ekonomske institucije, koje mogu biti inkluzivne i ekstraktivne. Političke institucije su plod odnosa snaga različitih interesnih grupa i određuju osobine ekonomskih institucija. Ekstraktivne ekonomske institucije štite interese vlasti ili privilegovanih grupa, koje preko njih privatizuju društveno bogatstvo.
Daron Asemoglu
Profesor ekonomije na MIT (Masačusetski tehnološki institut). Godine 2005. dobio je medalju Džon Bejts Klarka koja se dodeljuje ekonomistima mlađim od četrdeset godina koji su najviše doprineli ekonomskoj misli i znanju.
Džejms A. Robinson
Politikolog i ekonomista, svetski poznat stručnjak za Latinsku Ameriku i Afriku. Bio je angažovan u Bocvani, Mauricijusu, Sijera Leoneu i Južnoj Africi.
Predgovor
1. Tako blizu, a ipak tako različiti
2. Teorije koje ne objašnjavaju stvarnost
3. Ostvarivanje prosperiteta i stvaranje siromaštva
4. Male razlike i ključne skretnice: značaj istorije
5. „Video sam kako izgleda budućnost i ona funkcioniše“: privredni rast u uslovima ekstraktivnih institucija
Daron Asemoglu i Džejms A. Robinson dvojica su od tri dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju (14. oktobar 2024. godine). Pre deset godina, naša kuća je objavila njihovu knjigu Zašto...
ceo tekst
Dragana Kanjevac za RTS Oko piše o ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade za ekonomiju, Daronu Asemogluu i Džejmsu Robinsonu, i o njihovoj knjizi Zašto narodi propadaju, objavljenoj u izdanju IP Clio...
ceo tekst
U novom broju nedeljnika NIN Tatjana Nježić piše o knjizi, svetskom naučnom bestseleru, Zašto narodi propadaju (Clio, 2025, II izdanje), delu dvojice dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju – Darona Asemoglua...
ceo tekst
Povodom objavljivanja drugog izdanja knjige Zašto narodi propadaju: Poreklo moći, prosperiteta i siromaštva nobelovaca Darona Asemoglua i Džejmsa A. Robinsona (Clio, 2025), na portalu SOinfo.org objavljena je iscrpna recenzija dr...
ceo tekst
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Za delo Zašto narodi propadaju, kao i zbog ukupnog „doprinosa razumevanju razlika u napretku naroda“, ugledni američki ekonomisti Daron Asemoglu i Džejms Robinson su 2024. godine dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju. Autori su ponudili inspirativan odgovor na jedno od najvažnijih pitanja današnjice, a to je zašto neke nacije, poput Norveške, napreduju, dok druge, poput Malija, propadaju.
Asemoglu i Robinson polaze od pretpostavke da je nacionalni ekonomski uspeh direktno povezan s političkim sistemom države. Koristeći obilje praktičnih primera, autori obrazlažu stav da je politika daleko iznad geografije, prirodnih resursa i kulture, kao i da je sloboda ono što donosi prosperitet.
Glavna njihova teza je da su inkluzivne institucije ključni činilac društvenog blagostanja. Autori razlikuju političke i ekonomske institucije, koje mogu biti inkluzivne i ekstraktivne. Političke institucije su plod odnosa snaga različitih interesnih grupa i određuju osobine ekonomskih institucija. Ekstraktivne ekonomske institucije štite interese vlasti ili privilegovanih grupa, koje preko njih privatizuju društveno bogatstvo.
Daron Asemoglu
Profesor ekonomije na MIT (Masačusetski tehnološki institut). Godine 2005. dobio je medalju Džon Bejts Klarka koja se dodeljuje ekonomistima mlađim od četrdeset godina koji su najviše doprineli ekonomskoj misli i znanju.
Džejms A. Robinson
Politikolog i ekonomista, svetski poznat stručnjak za Latinsku Ameriku i Afriku. Bio je angažovan u Bocvani, Mauricijusu, Sijera Leoneu i Južnoj Africi.
Predgovor
1. Tako blizu, a ipak tako različiti
2. Teorije koje ne objašnjavaju stvarnost
3. Ostvarivanje prosperiteta i stvaranje siromaštva
4. Male razlike i ključne skretnice: značaj istorije
5. „Video sam kako izgleda budućnost i ona funkcioniše“: privredni rast u uslovima ekstraktivnih institucija
6. Udaljavanje
7. Prekretnica
8. Ne kod nas: prepreke razvoju
9. Preokretanje razvoja
10. Širenje prosperiteta
11. Blagotvorna spirala
12. Ukleta spirala
13. Zašto narodi propadaju danas
14 Razbijanje kalupa
15. Razumevanje prosperiteta i siromaštva
Pogovor
Institucije iznad svega, dr Boris Begović
Godina izdanja : 2025.
Broj strana : 565
Pismo : Latinica
Povez : Broširani
Format : 22 x 16
Težina : 870 g
ISBN : 9788671027298
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.
20.10.2024.
NAŠI AUTORI - NOBELOVCI
Daron Asemoglu i Džejms A. Robinson dvojica su od tri dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju (14. oktobar 2024. godine). Pre deset godina, naša kuća je objavila njihovu knjigu Zašto...
ceo tekst
26.11.2024.
ZAŠTO JE VAŽNO PROČITATI KNJIGU "ZAŠTO NARODI PROPADAJU"
Dragana Kanjevac za RTS Oko piše o ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade za ekonomiju, Daronu Asemogluu i Džejmsu Robinsonu, i o njihovoj knjizi Zašto narodi propadaju, objavljenoj u izdanju IP Clio...
ceo tekst
28.04.2025.
INSTITUCIJE KOJE UBIJAJU RAZVOJ – POGLED DVA NOBELOVCA
U novom broju nedeljnika NIN Tatjana Nježić piše o knjizi, svetskom naučnom bestseleru, Zašto narodi propadaju (Clio, 2025, II izdanje), delu dvojice dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju – Darona Asemoglua...
ceo tekst
16.05.2025.
ZAŠTO SRBIJA PROPADA
Povodom objavljivanja drugog izdanja knjige Zašto narodi propadaju: Poreklo moći, prosperiteta i siromaštva nobelovaca Darona Asemoglua i Džejmsa A. Robinsona (Clio, 2025), na portalu SOinfo.org objavljena je iscrpna recenzija dr...
ceo tekst