{"id":243919,"kategorija_id":5,"parent_id":243953,"naslov":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE \u2013 Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih","sadrzaj":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepozna <em>Kairos<\/em> i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<br>Uvod<br>1. Manifest i menad\u017ement se\u0107anja: antagonisti\u010dki diskursi<br>1.1. Levica nakon 1989: pora\u017eena i oslobo\u0111ena<br>1.2. Duh vremena ili hegemona epohalna svest<br>1.3. Tranziciona pravda ili kultura se\u0107anja reprivatizacije<br>1.4. Pozitivisti i antagonisti<br>1.5. Dijalektika menad\u017ementa i manifesta se\u0107anja<br>2. Delatna melanholija levice<br>2.1. Melanholija ili optimizam se\u0107anja<br>2.2. Hronos i Kairos<br>2.3. Kairos i revolucija<br>2.4. Dimenzije poraza<br>2.5. Neherojski poraz<br>2.6. Razli\u010diti do\u017eivljaji poraza<br>2.7. Dijalektika nade i razo\u010daranja<br>3. Filozofskoistorijska na\u010dela se\u0107anja levice<br>3.1. Šta je smisao?<br>3.2. Spone prošlosti i budu\u0107nosti<br>3.3. Funkcionalni zaborav<br>3.4. Konstruktivno mobilisanje prošlog<br>3.5. Antipozitivisti\u010dka temporalnost<br>3.6. Gnoseološka prednost pora\u017eenih<br>3.7. Samorefleksija levice<br>3.8. Dijalekti\u010dko se\u0107anje<br>3.9. Ratovi i filozofija istorije<br>3.10. Linearno i kontingentno vreme<br>4. Sociološki pristup se\u0107anju levice<br>4.1. Obe\u0107anje kao klju\u010d otvaranja prošlosti<br>4.2. Kolektivno pam\u0107enje kao odnos mo\u0107i<br>4.3. Osloba\u0111anje revolucija od revizionizma: nove ekonomije nade<br>4.4. Saznajne i delatne granice psihologiziranja levice<br>4.5. Generacije i se\u0107anje<br>4.6. Napetosti u menad\u017ementu se\u0107anja EU<br>5. Metabolizam poraza levice: kako levica svladava vlastite poraze<br>5.1. Kumulativni u\u010dinak poraza<br>5.2. Kona?ni ili privremeni poraz?<br>5.3. Pojmovni oblici metabolizma poraza<br>5.4. Lica se\u0107anja: Gevara i Gagarin<br>Zaklju\u010dak<br>6. Fetiški zaborav u reprodukciji kapitalizma<br>6.1. Zaborav genocidne eksploatacije<br>6.2. Fetiška struktura zaborava<br>6.3. Uloga zaborava u globalizaciji<br>6.4. Prezentizam, bezbednosno pam\u0107enje i mnemoni\u010dki konstitucionalizam<br>6.5. Holokaust – diskurs globalizovanog zaborava kapitalizma<br>6.6. Politi\u010dka ekonomija razorenog pam\u0107enja levice<br>Zaklju\u010dak<br>7. Strateška na\u010dela delatnog se\u0107anja levice<br><em>Summary<\/em> Manifesto of the Left’s Memory<br>Literatura<br>Indeks li\u010dnih imena<\/p>","tezina":550,"cena":2090,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":1,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":1,"seo_tagovi":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE - Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih \/ meki povez","seo_opis":"&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;ire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspe&amp;amp;amp;amp;amp;scaron;na leva politika mora umeti da prepoznati&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;em&amp;amp;amp;amp;gt;Kairos&amp;amp;amp;amp;lt;\/em&amp;amp;amp;amp;gt;i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;to zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2023-04-27T10:11:25.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"286","isbn":"9788671026505","pismo":"latinica","format":"21 x 14","povez":"tvrdi povez sa omotnicom","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 17, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"30% Popusta za ulogovane korisnike\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-02T14:46:32.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2023-01-16T08:12:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 30, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-02 16:47:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2023-01-16 09:12:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 1}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 1463}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 16, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"20% Popusta za online kupovinu\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-01T14:30:57.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2023-01-16T08:13:12.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 20, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-01 16:31:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2023-01-16 09:13:12\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 1672}}","cena_popust":1463,"o_knjizi":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepoznati <em>Kairos<\/em>i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<br>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Ho\u0107e li se ona odre\u0107i sebe i svoje prošlosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o <em>dva totalitarizma<\/em>, od kojih je jedan levi\u010darski, ili \u0107e urediti vlastito se\u0107anje na sebe na na\u010din koji polazi od se\u0107anja pora\u017eenih, onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mo\u0107nog zaštitnika a krajem socijalizma i predstavnika? Oni su pora\u017eeni, ali nisu nestali– samo se ne \u010duju. Kako to promeniti? Levica bi morala da u\u010diniti upravo ovo drugo. Ona bi trebalo da ima svoju povest, a ne da preuzima od svojih protivnika pri\u010du o sebi.<br><br><\/p>\r\n<p><em>I u ovoj knjizi,Todor Kulji\u0107 pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiti\u010dke dimenzije s prakti\u010dno-politi\u010dkom. On je autor koji dr\u017ei da je stvarnost potrebno i iznova, na nov na\u010din, interpretirati (tuma\u010diti) i mijenjati, pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zada\u0107e. Oni otvaraju o\u010di kako bi se svijet vidio na druk\u010diji na\u010din. Nedogmati\u010dan pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gra\u0111anski hrabar, jer je u zna\u010dajnoj mjeri usamljen u moru nacionalisti\u010dkog, plagijatorskog (u smislu ponavljanja istog i op\u0107epoznatog), uobi\u010dajenog. No, istodobno valja re\u0107i i da je Kulji\u0107 jedan od rijetkih naših autora koji je suvremen, na na\u010din da piše knjige i \u010dlanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti. Mnogi se bave kulturom sje\u0107anja, diskursima i ideologijama, identitetima i interpretacijama prošlosti. No, rijetko tko u našim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i anga\u017eiranog djelovanja knjigama kao što je ima Todor Kulji\u0107. On je jedan od naših malobrojnih intelektualaca, onih koji dr\u017ee da im je du\u017enost u\u010diniti što mo\u017ee da bi se svijet izmijenio na bolje. Iz knjige u knjigu on motivira društvenu promjenu u nadi da mo\u017eda nije uzaludno.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">prof dr. Dejan Jovi\u0107<br>Fakultet politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dilište u Zagrebu<br>Fakultet politi\u010dkih nauka, Univerzitet u Beogradu (gostuju\u0107i profesor) <\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"","priredio":"","search_text":"MANIFEST SECANJA LEVICE Kontrasecanje potlacenih i zaboravljenih tvrdi povez Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Da li je levica dozivela definitivan poraz ili ne to zavisi delom i od nacina interpretiranja tog poraza Hoce li se ona odreci sebe i svoje proslosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o dva totalitarizma od kojih je jedan levicarski ili ce urediti vlastito secanje na sebe na nacin koji polazi od secanja porazenih onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mocnog zastitnika a krajem socijalizma i predstavnika Oni su porazeni ali nisu nestali samo se ne cuju Kako to promeniti Levica bi morala da uciniti upravo ovo drugo Ona bi trebalo da ima svoju povest a ne da preuzima od svojih protivnika pricu o sebi I u ovoj knjizi Todor Kuljic pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiticke dimenzije s prakticno politickom On je autor koji drzi da je stvarnost potrebno i iznova na nov nacin interpretirati tumaciti i mijenjati pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zadace Oni otvaraju oci kako bi se svijet vidio na drukciji nacin Nedogmatican pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gradjanski hrabar jer je u znacajnoj mjeri usamljen u moru nacionalistickog plagijatorskog u smislu ponavljanja istog i opcepoznatog uobicajenog No istodobno valja reci i da je Kuljic jedan od rijetkih nasih autora koji je suvremen na nacin da pise knjige i clanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti Mnogi se bave kulturom sjecanja diskursima i ideologijama identitetima i interpretacijama proslosti No rijetko tko u nasim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i angaziranog djelovanja knjigama kao sto je ima Todor Kuljic On je jedan od nasih malobrojnih intelektualaca onih koji drze da im je duznost uciniti sto moze da bi se svijet izmijenio na bolje Iz knjige u knjigu on motivira drustvenu promjenu u nadi da mozda nije uzaludno prof dr Dejan JovicFakultet politickih znanosti Sveuciliste u ZagrebuFakultet politickih nauka Univerzitet u Beogradu gostujuci profesor Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Todor Kuljic","datum_objave":"2021-09-07","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":109155,"ime":"Todor Kulji\u0107","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":"2023-10-17T08:05:42.000000Z","deleted_at":null,"opis":"<p class=\"MsoNormal\"><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\">Todor Kulji\u0107<\/span><strong><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\"> <\/span><\/strong><span lang=\"SR-LATN-RS\" style=\"mso-ansi-language: SR-LATN-RS;\">(1949) sociolog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (u penziji). Dr\u017eao je predavanja na univerzitetima u Marburgu (1991), Frajburgu, Bazelu i Cirihu (2013) i na tribinama u Be\u010du (2010) i Lajpcigu (2011). Objavio je petnaestak knjiga iz istorijske sociologije i kulture se\u0107anja, me\u0111u kojima i Prognane pojmove<strong> <\/strong>(Clio, 2018) i Manifest se\u0107anja levice – kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih (Clio, 2021). Dobitnik je nagrade “Vojin Mili\u0107” Srpskog sociološkog društva za “Tanatopolitiku”, jednu od dve najbolje sociološke knjige u Srbiji 2014. godine.<span style=\"mso-spacerun: yes;\"> <\/span>Knjige su mu prevo\u0111ene na nema\u010dki, engleski i slovena\u010dki jezik. <\/span><\/p>","pivot":{"proizvod_id":243919,"autor_id":109155}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-02-20 10:00:00","datum_do":"2025-02-28 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-02-20T14:27:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-02-20 15:27:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":243919,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":2533,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":243919,"uuid":"a7fcf5bd-5d12-43a5-8380-089580318e3d","collection_name":"slike","name":"14382","file_name":"14382.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":885258,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":761,"created_at":"2022-12-23T12:54:58.000000Z","updated_at":"2022-12-23T12:55:02.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2533\/14382.jpg","preview_url":""}],"mek_povez":{"id":243953,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE \u2013 Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih","sadrzaj":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepozna <em>Kairos<\/em> i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<br>Uvod<br>1. Manifest i menad\u017ement se\u0107anja: antagonisti\u010dki diskursi<br>1.1. Levica nakon 1989: pora\u017eena i oslobo\u0111ena<br>1.2. Duh vremena ili hegemona epohalna svest<br>1.3. Tranziciona pravda ili kultura se\u0107anja reprivatizacije<br>1.4. Pozitivisti i antagonisti<br>1.5. Dijalektika menad\u017ementa i manifesta se\u0107anja<br>2. Delatna melanholija levice<br>2.1. Melanholija ili optimizam se\u0107anja<br>2.2. Hronos i Kairos<br>2.3. Kairos i revolucija<br>2.4. Dimenzije poraza<br>2.5. Neherojski poraz<br>2.6. Razli\u010diti do\u017eivljaji poraza<br>2.7. Dijalektika nade i razo\u010daranja<br>3. Filozofskoistorijska na\u010dela se\u0107anja levice<br>3.1. Šta je smisao?<br>3.2. Spone prošlosti i budu\u0107nosti<br>3.3. Funkcionalni zaborav<br>3.4. Konstruktivno mobilisanje prošlog<br>3.5. Antipozitivisti\u010dka temporalnost<br>3.6. Gnoseološka prednost pora\u017eenih<br>3.7. Samorefleksija levice<br>3.8. Dijalekti\u010dko se\u0107anje<br>3.9. Ratovi i filozofija istorije<br>3.10. Linearno i kontingentno vreme<br>4. Sociološki pristup se\u0107anju levice<br>4.1. Obe\u0107anje kao klju\u010d otvaranja prošlosti<br>4.2. Kolektivno pam\u0107enje kao odnos mo\u0107i<br>4.3. Osloba\u0111anje revolucija od revizionizma: nove ekonomije nade<br>4.4. Saznajne i delatne granice psihologiziranja levice<br>4.5. Generacije i se\u0107anje<br>4.6. Napetosti u menad\u017ementu se\u0107anja EU<br>5. Metabolizam poraza levice: kako levica svladava vlastite poraze<br>5.1. Kumulativni u\u010dinak poraza<br>5.2. Kona?ni ili privremeni poraz?<br>5.3. Pojmovni oblici metabolizma poraza<br>5.4. Lica se\u0107anja: Gevara i Gagarin<br>Zaklju\u010dak<br>6. Fetiški zaborav u reprodukciji kapitalizma<br>6.1. Zaborav genocidne eksploatacije<br>6.2. Fetiška struktura zaborava<br>6.3. Uloga zaborava u globalizaciji<br>6.4. Prezentizam, bezbednosno pam\u0107enje i mnemoni\u010dki konstitucionalizam<br>6.5. Holokaust – diskurs globalizovanog zaborava kapitalizma<br>6.6. Politi\u010dka ekonomija razorenog pam\u0107enja levice<br>Zaklju\u010dak<br>7. Strateška na\u010dela delatnog se\u0107anja levice<br><em>Summary<\/em> Manifesto of the Left’s Memory<br>Literatura<br>Indeks li\u010dnih imena<\/p>","tezina":415,"cena":1320,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":1,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":17,"seo_tagovi":"MANIFEST SE\u0106ANJA LEVICE - Kontrase\u0107anje potla\u010denih i zaboravljenih \/ meki povez","seo_opis":"&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;&amp;amp;amp;amp;lt;p&amp;amp;amp;amp;gt;Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;ire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspe&amp;amp;amp;amp;amp;scaron;na leva politika mora umeti da prepoznati&amp;amp;amp;amp;amp;nbsp;&amp;amp;amp;amp;lt;em&amp;amp;amp;amp;gt;Kairos&amp;amp;amp;amp;lt;\/em&amp;amp;amp;amp;gt;i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, &amp;amp;amp;amp;amp;scaron;to zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.&amp;amp;amp;amp;lt;\/p&amp;amp;amp;amp;gt;","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-02-20T14:28:03.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"286","isbn":"9788671026499","pismo":"latinica","format":"21 x 14","povez":"bro\u0161irani povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 60, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje za drugi povez\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza.Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-28 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2023-10-13T14:19:47.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-20T14:28:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2023-10-13 16:20:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-20 15:28:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 660}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 60, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje za drugi povez\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza.Levica bi trebalo da ima svoju povest, a ne da od svojih protivnika preuzima pri\u010du o sebi.<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-02-28 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-02-20 10:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2023-10-13T14:19:47.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-02-20T14:28:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2023-10-13 16:20:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-02-20 15:28:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 660}}","cena_popust":660,"o_knjizi":"<p>Detaljno i teorijski mo\u0107no autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice, a na to pitanje gleda iz šire, prete\u017eno evropske, perspektive. Polazi od teze da uspešna leva politika mora umeti da prepoznati <em>Kairos<\/em>i i da za njega, isto tako, mora biti spremna, što zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o ve\u010dnosti kapitalizma.<br>Da li je levica do\u017eivela definitivan poraz ili ne, to zavisi delom i od na\u010dina interpretiranja tog poraza. Ho\u0107e li se ona odre\u0107i sebe i svoje prošlosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o <em>dva totalitarizma<\/em>, od kojih je jedan levi\u010darski, ili \u0107e urediti vlastito se\u0107anje na sebe na na\u010din koji polazi od se\u0107anja pora\u017eenih, onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mo\u0107nog zaštitnika a krajem socijalizma i predstavnika? Oni su pora\u017eeni, ali nisu nestali– samo se ne \u010duju. Kako to promeniti? Levica bi morala da u\u010diniti upravo ovo drugo. Ona bi trebalo da ima svoju povest, a ne da preuzima od svojih protivnika pri\u010du o sebi.<br><br><\/p>\r\n<p><em>I u ovoj knjizi,Todor Kulji\u0107 pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiti\u010dke dimenzije s prakti\u010dno-politi\u010dkom. On je autor koji dr\u017ei da je stvarnost potrebno i iznova, na nov na\u010din, interpretirati (tuma\u010diti) i mijenjati, pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zada\u0107e. Oni otvaraju o\u010di kako bi se svijet vidio na druk\u010diji na\u010din. Nedogmati\u010dan pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gra\u0111anski hrabar, jer je u zna\u010dajnoj mjeri usamljen u moru nacionalisti\u010dkog, plagijatorskog (u smislu ponavljanja istog i op\u0107epoznatog), uobi\u010dajenog. No, istodobno valja re\u0107i i da je Kulji\u0107 jedan od rijetkih naših autora koji je suvremen, na na\u010din da piše knjige i \u010dlanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti. Mnogi se bave kulturom sje\u0107anja, diskursima i ideologijama, identitetima i interpretacijama prošlosti. No, rijetko tko u našim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i anga\u017eiranog djelovanja knjigama kao što je ima Todor Kulji\u0107. On je jedan od naših malobrojnih intelektualaca, onih koji dr\u017ee da im je du\u017enost u\u010diniti što mo\u017ee da bi se svijet izmijenio na bolje. Iz knjige u knjigu on motivira društvenu promjenu u nadi da mo\u017eda nije uzaludno.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">prof dr. Dejan Jovi\u0107<br>Fakultet politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dilište u Zagrebu<br>Fakultet politi\u010dkih nauka, Univerzitet u Beogradu (gostuju\u0107i profesor) <\/p>\r\n<p> <\/p>","preveo":"","priredio":"","search_text":"MANIFEST SECANJA LEVICE Kontrasecanje potlacenih i zaboravljenih meki povez Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Da li je levica dozivela definitivan poraz ili ne to zavisi delom i od nacina interpretiranja tog poraza Hoce li se ona odreci sebe i svoje proslosti kako bi udovoljila novom dominantnom i nametnutom narativu o dva totalitarizma od kojih je jedan levicarski ili ce urediti vlastito secanje na sebe na nacin koji polazi od secanja porazenih onih koji su s nestankom Sovjetskog Saveza izgubili mocnog zastitnika a krajem socijalizma i predstavnika Oni su porazeni ali nisu nestali samo se ne cuju Kako to promeniti Levica bi morala da uciniti upravo ovo drugo Ona bi trebalo da ima svoju povest a ne da preuzima od svojih protivnika pricu o sebi I u ovoj knjizi Todor Kuljic pokazuje iznimnu sposobnost povezivanja teorijske i analiticke dimenzije s prakticno politickom On je autor koji drzi da je stvarnost potrebno i iznova na nov nacin interpretirati tumaciti i mijenjati pa su njegovi radovi dosljedno i u kontinuitetu usmjereni na obje ove zadace Oni otvaraju oci kako bi se svijet vidio na drukciji nacin Nedogmatican pristup kojeg dokazuje i ovom knjigom jest gradjanski hrabar jer je u znacajnoj mjeri usamljen u moru nacionalistickog plagijatorskog u smislu ponavljanja istog i opcepoznatog uobicajenog No istodobno valja reci i da je Kuljic jedan od rijetkih nasih autora koji je suvremen na nacin da pise knjige i clanke upravo o temama koje su danas u globalnoj akademskoj i intelektualnoj produkciji izrazito visoko po zastupljenosti Mnogi se bave kulturom sjecanja diskursima i ideologijama identitetima i interpretacijama proslosti No rijetko tko u nasim krajevima ima tako jasnu dimenziju javnog prosvjetiteljskog i angaziranog djelovanja knjigama kao sto je ima Todor Kuljic On je jedan od nasih malobrojnih intelektualaca onih koji drze da im je duznost uciniti sto moze da bi se svijet izmijenio na bolje Iz knjige u knjigu on motivira drustvenu promjenu u nadi da mozda nije uzaludno prof dr Dejan JovicFakultet politickih znanosti Sveuciliste u ZagrebuFakultet politickih nauka Univerzitet u Beogradu gostujuci profesor Detaljno i teorijski mocno autor razmatra uzroke duboke krize savremene levice a na to pitanje gleda iz sire pretezno evropske perspektive Polazi od teze da uspesna leva politika mora umeti da prepoznati Kairosi i da za njega isto tako mora biti spremna sto zahteva odbacivanje danas dominantnog narativa o vecnosti kapitalizma Todor Kuljic","datum_objave":"2021-09-07"}}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.